Termoelektrana Ugljevik obustavila rad, imala je dnevni gubitak od 555.000 maraka

Termoelektrana Ugljevik, koja posluje u sklopu jedne od tri javne elektroprivrede sa sjedištem u Banjoj Luci, privremeno je obustavila proizvodnju električne energije zbog nedostatka uglja, što prijeti poremećajem u opskrbi električnom energijom tog entiteta.

Kako su izvijestili iz Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik, zastoj u proizvodnji izaziva dnevni gubitak od oko pet gigavat-sati električne energije, što je oko 550.000 maraka.

Iz uprave RiTE Ugljevik ističu da je nedostatak ugljena posljedica dugoročnih problema, među kojima je i eksproprijacija zemljišta, što je dovelo do smanjenja količine uglja na deponijima i nemogućnosti razvoja rudnika. Kako se navodi u saopćenju, prethodne uprave nisu poduzele potrebne korake za rješavanje tog pitanja, a trenutačna situacija izazvana je i korištenjem ugljena niže kvalitete, što je povećalo potrošnju energenta za najmanje 20 posto te posljedično dovelo do gubitaka.

Nedostatak uglja

Uprava upozorava da ako zastoj potraje, Elektroprivreda Republike Srpske može biti prisiljena struju nabavljati po višim “havarijskim” cijenama, što će dodatno ugroziti energetsku stabilnost Republike Srpske. Troškovi ponovnog pokretanja postrojenja procjenjuju se na oko 100.000 KM.

Prema pisanju medija, RiTE Ugljevik ima zalihe uglja za rad tek dva dana, dok za nesmetan rad termoelektrane trebaju imati ugalj za najmanje trideset dana. Istodobno, iz Republike Srpske prošle je godine izvezeno uglja u vrijednosti od 800 miliona eura.

“kuje” se u Rusiji?

---

RS nema novca za vraćanje duga, sada je plan – uništiti RiTE Ugljevik?

Dodatni izazov predstavlja inzistiranje Evropske unije na smanjenju proizvodnje električne energije u termoelektranama u Bosni i Hercegovini zbog njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Termoelektrane, koje se uglavnom oslanjaju na ugljen kao izvor energije, emitiraju velike količine štetnih plinova, uključujući CO2, koji pridonose klimatskim promjenama i zagađenju zraka.

Kao dio svog zelenog plana i ciljeva smanjenja emisije ugljičnog dioksida do 2030. godine, EU zahtijeva od zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH, da smanje ovisnost o ugljenu i prelaze na čišće izvore energije. Taj pritisak također uključuje usklađivanje s europskim ekološkim standardima i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se poboljšala energetska učinkovitost i postigla dugoročna održivost energetskog sektora.