ublažavanje pritiska
Strmoglav pad vrijednosti rublje, ruska centralna banka povukla radikalan potez
Za dolar je u srijedu trebalo izdvojiti više od 110 rubalja, najviše u gotovo četiri mjeseca tokom kojih je rubalj izgubio trećinu vrijednosti prema američkoj valuti
Ruska centralna banka objavila je da do kraja godine neće kupovati stranu valutu kako bi ublažila pritisak na financijska tržišta zbog slabljenja rublja, a naznačila je i da bi da bi mogla ponovo podići kamatne stope budući da je rast cijena ubrzao.
Centralna banka odgodila je kupnju stranih valuta do iduće godine.
“Odluka je donesena kako bi se ublažile oscilacije na financijskim tržištima”, navodi se u saopćenju objavljenom u srijedu.
Kolaps ruske valute
Za dolar je u srijedu trebalo izdvojiti više od 110 rubalja, najviše u gotovo četiri mjeseca tokom kojih je rubalj izgubio trećinu vrijednosti prema američkoj valuti.
Budući da je Rusiji zabranjeno korištenje dolara i eura, za devizne intervencije koristi kinesku valutu.
Rubalj je pak u srijedu oslabio i prema kineskom juanu, koji stoji više od 15 rubalja, najviše od marta 2022.
Ruska valuta naglo je oslabila zbog sankcija SAD-a Gazprombanku koji servisira trgovinu energentima, smatra zamjenik izvršnog direktora drugog najvećeg ruskog zajmodavca VTB-a Dmitrij Panov.
Ministar ekonomije Maksim Rešetnikov rekao je pak da su oscilacije rublja posljedica globalne snage dolara i zabrinutosti sudionika tržišta zbog novih sankcija, a ne rezultat ponude i potražnje.
Rubalj će se uskoro stabilizirati, predviđa ministar, dodavši i da se 82 posto ruskog izvoza i 78 posto uvoza plaća je u rubljima i “prijateljskim” valutama nezapadnih zemalja.
U četvrtak savjetnik guvernerke središnje banke Elvire Nabiulline Kirill Tremasov rekao je da će na sjednici u decembru razmotriti i dodatno podizanje kamatnih stopa, s važećih 21 posto.
“Opće usporavanje rasta”
Prije sedam dana guvernerka Nabiullina rekla je u Dumi da se, prema procjenama banaka i kompanija, može očekivati “opće usporavanje rasta portfelja kredita kompanijama u idućim mjesecima, smanjenje doprinosa rastu agregatne potražnje”.
U takvim će uslovima kratkoročni pokazatelji inflacije pokazati usporavanje, a onda ćemo svjedočiti i zaokretu u pokazatelju godišnje inflacije, rekla je Nabiullina.
To će biti znak da je rast cijena obuzdan, istaknula je guvernerka, dodavši da bi u idućoj godini središnja banka mogla početi snižavati ključnu kamatnu stopu, pod uvjetom da ne bude novih šokova.
Cetralna banka teži sniženju kamatnih stopa, a uvjet su niska inflacija, očekivanja niske inflacije i stabilnost cijena, rekao je u četvrtak savjetnik guvernerke.
Ali, u uvjetima konstantnog pritiska sankcija i oscilacija tečaja rublja inflatorni pritisak jača pa će monetarna politika “dugo” morati biti stroga kako bi se obnovila stabilnost cijena, naglasio je Tremasov.
Visoka inflacija
-Prognozirana prosječna vrijednost kamatnih stopa iznosi od 17 do 21 posto, ali centralna banka ne mora ih nužno držati na toj razini. Bude li ekonomija i dalje raslo snažnije no što se očekuje, mogle bi biti i više i obratno, dodao je.
Očekuje se da će neutralna razina ključne kamatne stope, uz koju će ekonomija biti u ravnoteži, biti dosegnuta 2027. godine, napomenuo je savjetnik guvernerke središnje banke.
U oktobru stopa inflacije iznosila je 8,5 posto, a centralna banka podigla je prije sedam dana procjenu ovogodišnje inflacije sa 6,5 do sedam na osam do 8,5 posto.