Potvrđeno pisanje Fokusa
Saznali smo ko će graditi dionicu koja Mostar povezuje s autoputem
Fokus je prije tri mjeseca „predvidio“ pobjednika na tenderu. Kako je moguće da se u krugovima Autocesta FBiH unaprijed znalo ko će dobiti koju dionicu?
Dionicu autoputa na Koridoru 5C Mostar Jug – tunel Kvanj, dugu 9,2 kilometra, gradit će austrijska kompanija Strabag, saznaje Fokus. Naime, Autoceste FBiH prema zvaničnom aktu koji je u posjedu našeg portala kao najboljeg ponuđača izabrali su ovu austrijsku kompaniju. Njihova ponuda iznosi 153 miliona eura.
Insajderske informacije
Prema istoj odluci, drugorangirani ponuđač je turska kompanija Cengiz Insaat, a trećerangirana je bh. kompanija Euro-asfalt.
Podsjetimo, Fokus je na osnovu insajderskih informacija još prije tri mjeseca objavio informaciju o tome da bi ovu dionicu trebao graditi Strabag.
Nadalje, kako smo objavili, u tzv. sivoj zoni uveliko je izvršena „raspodjela“, pa je dionica tunel Kvanj-Buna pripala azerbejdžanskom Azvirtu, dok se kao favorit za izgradnju dionice Mostar Jug – Mostar Sjever u krugovima Autocesta FBiH spominje turski Cengiz, jednako kao i za gradnju tunela Prenj, gdje je ova kompanija u užem izboru u utrci sa turskim Makyol Insaatom.
Baš onako kako smo i „predvidjeli“, ugovor za izgradnju dionice tunel Kvanj-Buna mjesec dana kasnije potpisan je sa Azvirtom, dok je za dionicu Mostar Jug – Tunel Kvanj kao najbolje rangirani izvođač izabran Strabag.
Klasična koluzija
I tu dolazimo do problema. Kako je moguće da se u krugovima Autocesta FBiH, te niza subjekata oslonjenih na gradnju autoputa u FBiH unaprijed znalo ko će dobiti koju dionicu? Evidentno je da je na sceni klasična „koluzija“, tajni i u procesu javnih nabavki veoma prisutni dogovor kompanija da jedni drugima prepuste pobjede na određenim tenderima.
To se, donekle vidi i na tenderu za izbora glavnog izvođača radova na dionici Mostar Jug – tunel Kvanj, gdje su Austrijanci imali za čak 10 miliona eura povoljniju ponudu od Turaka.
Inače, dijelom bi se ova dionica trebala finansirati kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i to u iznosu od 60 miliona eura.