Izboren dogovor o finansiranju borbe protiv klimatskih promjena, kritike siromašnih zemalja

Dogovor o godišnjem izdvajanju od 300 milijardi dolara za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena, po kojemu bogate zemlje vode u plaćanju, teško je izboren u nedjelju rano ujutro na konferenciji COP29 u Bakuu.

Novi iznos trebao bi zamijeniti prethodnu obavezu razvijenih zemalja da osiguraju 100 milijardi dolara godišnje za finansiranje borbe protiv klimatskih promjena za siromašnije nacije do 2020.

Sporazum su kritizirale zemlje u razvoju, koje su ga nazvale nedostatnim, ali čelnik Ujedinjenih naroda za klimu Simon Steill pozdravio ga je kao policu osiguranja za čovječanstvo.

“Bio je to težak put, ali smo postigli dogovor”, rekao je Steill nakon što je sporazum usvojen, izviještava Reuters.

“Ovaj će sporazum održati rast čiste energije i zaštititi milijarde života. Pomoći će svim zemljama da podijele ogromne prednosti hrabrih klimatskih mjera: više radnih mjesta, snažniji rast, jeftiniju i čišću energiju za sve.”

Konferencija o klimi COP29 ipak produžena

“Ali kao i svaka polica osiguranja – funkcionira samo – ako su premije plaćene u cijelosti i na vrijeme.”

Konferencija o klimi COP29 u glavnom gradu Azerbejdžana trebala je završiti u petak, ali je produžena jer su pregovarači iz gotovo 200 zemalja pokušavali postići konsenzus o planu finansiranja borbe protiv klimatskih promjena za sljedeće desetljeće, prenosi Al Jazeera Balkans. 

U jednom su trenutku izaslanici iz siromašnih i malih otočnih zemalja napustili frustrirani zbog onoga što su nazvali nedostatkom uključenosti, zabrinuti da zemlje proizvođači fosilnih goriva nastoje razvodniti aspekte sporazuma.

Također je razotkrio podjele između bogatih vlada ograničenih preopterećenim domaćim budžetima i zemalja u razvoju koje se muče zbog troškova oluja, poplava i suša.

Svijet treba ispuniti cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa a sada je na putu za zagrijavanje od čak 3,1 C do kraja ovog stoljeća, prema izvještaju U.N. Emissions Gap za 2024, s globalnim emisijama stakleničkih plinova i korištenjem fosilnih goriva koji nastavljaju rasti.