Potresno svjedočenje majke učenika s poteškoćama, iz sarajevske škole tvrde: Nije bilo propusta

“Suprug i ja smo počeli sumnjati da našeg sina neki dječaci nagovaraju da se samozadovoljava u toaletu škole. Riječ je o djetetu s poteškoćama u razvoju koje je nastavu pohađalo po individualiziranom edukacijskom programu. Sve se dogodilo u oktobru prošle godine”, počinje svoju potresnu priču za Fokus.ba majka dječaka iz Sarajeva koji je pohađao Osnovnu školu “Hasan Kikić”.

Roditelji su odmah alarmirali školu, kao i u više navrata do tada – naprimjer, kada su drugi učenici prijavili nastavnici da su na malom odmoru vršnjaci udarali njihovog sina, zatim drugi incident koji se dogodio godinu ranije kada je primio udarac u vrat te je morao nositi okovratnik, ali i kada je kući došao pocijepanog donjeg veša. Posljednji u nizu nije bio izolirani incident. Tražili su pomoć, zaštitu djeteta s poteškoćama koje, kako majka kaže, nije u stanju da laže, nije u stanju da prepriča tačno sve u detalje, nema kognitivne sposobnosti da preživi u ovom svijetu bez određene podrške.

– Reakcija je, jednostavno, izostala – razočarano će majka.

Asistent da “pripazi na wc-e”

Nakon prijave roditelja da sumnjaju kako vršnjaci njihovog sina nagovaraju da se samozadovoljava u toaletu škole, reakcija uprave je bila sramotno nedovoljna i praktično neprovodiva. Zbog toga su se roditelji dječaka obratili Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

– Jedino što je učinjeno jeste da je direktor na sjednici Nastavničkog vijeća izjavio da se pojača nadzor ispred wc-a i da je rekao asistentu u nastavi da pripazi na wc. Članovima NV-a nije rečeno koje i kakve situacije trebaju nadzirati i na koji način bi trebali vršiti nadzor situacija o kojima nisu ni upoznati – napisala je majka u dopisu ministrici Naidi Hoti-Muminović te joj skrenula pažnju na nelogičnosti.

Naime, asistent koji je dobio zadatak da vrši nadzor nad dešavanjima u toaletu vodi brigu i o drugo dvoje djece iz odjeljenja koje je pohađao i sin naše sagovornice.

– Prisustvo asistenta uz jedno od to dvoje djece je obavezno u svakom trenutku. Jasno je da asistent nikako nije u mogućnosti istovremeno “pripaziti na wc-e” i pružati stručnu podršku djeci od kojih je jedno na IPB-u (Individualni plan brige, op. aut.)”.

“Izazvao dječake da ga zezaju”

Ministarstvo je zatim dalo preporuku da se organizuje multisektorski sastanak. Roditelji su istog dana obavijestili direktora da iz objektivnih razloga ne mogu prisustvovati sastanku, kao i da su ispisali dijete iz Osnovne škole “Hasan Kikić”. Sastanku su prisustvovale dvije policijske službenice Policijske uprave Centar, socijalni radnik, kao i pedagogica Službe socijalne zaštite Općine Centar, direktor škole, razrednik, asistent u nastavi, nastavnica njemačkog jezika, zatim defektolog, logoped i psihologinja – svi članovi Mobilnog stručnog tima za inkluzivno obrazovanje – školska psihologinja i školska socijalna radnica. 

Direktor škole je pred svim ovim ljudima – ostat će trag u zapisniku koji smo dobili na uvid – izjavio da se dešavalo da ovaj učenik s poteškoćom “sa pola hodnika spusti veš i kada ode u toalet, ne zatvori kabinu i vrši nuždu”, te da je to “možda izazvalo dječake da ga zezaju”. Pred 12 odraslih ljudi, kojim je posao da štite dobrobit djece, jedan odrasli čovjek, u ovom slučaju direktor, jednu ovako ozbiljnu optužbu svede na – zezanciju. 

Zapisnik s multisektorskog sastanka, u kojem je sve ovo navedeno, isti direktor je opečatio i potpisao te poslao Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS.

Roditelji nikad nisu obaviješteni o onome što tvrdi direktor Almir Pleh?

Majka kaže da se šokirala kad je ovo pročitala. Podvlači kako ih nikad niko za 8,5 godina, koliko im je sin pohađao ovu školu, nije obavijestio da im dijete hoda polugolo po školi, spuštenih gaćica. 

– Nikad niko! Niti bismo mi, kao roditelji, to dozvolili. Ako je bilo potrebno, sjedili bismo s njim i išli u toalet – kaže majka, dodajući i da im nije poznato da su direktor ili škola poduzeli ikakve mjere da dijete ne hoda golo po školi niti da su obavijestili neku od nadležnih institucija. 

– U zapisniku nema zabilježeno da je iko od prisutnih na to reagovao. Da dijete hoda po školi spuštenih gaćica direktor je izjavio tek na multisektorskom sastanku. To je naveo kao opravdanje dječacima što su “zezali” – po direktorovim riječima to je bilo “zezanje” – odnosno nagovarali naše dijete s poteškoćama da se samozadovoljava – govori uznemireno majka.

Priča nam i kako je sin nekoliko dana prije kući došao pocijepanog veša, o čemu su također odmah obavijestili školu.

– Tada nismo ni slutili da bi se koji dan poslije moglo raditi o tome da ga djeca nagovaraju da se samozadovoljava – kaže sagovornica portala Fokus.ba.

Tražili smo jedan ljudski pristup

Izostanak reakcije, svođenje ozbiljne situacije na šalu i “zezanciju” roditeljima ovog dječaka pokazalo je da škola apsolutno ne želi da se problem riješi, a slične situacije u budućnosti spriječe.

– Nikad nismo tražili “skidanje glava” djeci. Što je njima zabava u toj dobi je zabava. Ali je škola ta koja treba da im skrene pažnju da je to neprimjeren oblik zabave koji je, na kraju krajeva, i kažnjiv. Mi smo samo tražili da škola na jedan ljudski način razgovara s djecom, da od našeg djeteta ne naprave neprijatelja njima. Jer, znate, ne možemo mi ni tražiti krivca. Mi imamo dijete s poteškoćama – hoće li ga ko zaustaviti na ulici od te djece? Tražili smo jedan ljudski pristup, da se porazgovara s roditeljima, s djecom… Da im neko kaže – znate, nije vam to lijepo da se tako zabavljate. Ali smo ostali šokirani odgovorom direktora – priča nam majka.

Šta kažu iz škole

Fokus.ba se obratio upravi škole. Uputili smo im pitanja – šta je škola poduzela da razriješi ovaj slučaj te dođe do činjenica šta se događalo u toaletu škole tog 13. oktobra 2023. godine, zatim zašto niko nije obavijestio roditelje da im dijete hoda spuštenih gaćica po hodnicima odgojno-obrazovne ustanove, te da li uprava škole smatra da se moguće seksualno uznemiravanje maloljetnog učenika s poteškoćama može svesti na “zezanciju”?

Odgovor direktora Almira Pleha bio je kratak, uopšten i, slično kao i reakcija škole u slučaju sumnji na seksualno uznemiravanje učenika s poteškoćama, nedostatan i poražavajući. Direktor Pleh odgovorio nam je kako škola “svakodnevno poduzima neophodne mjere kako bi svako dijete bilo sigurno, zaštićeno i bezbjedno”. Dodao je i da “u svakom slučaju narušavanja integriteta i bezbjednosti bilo kojeg učenika odlučno djelujemo kako bi se taj učenik zaštitio i osjećao sigurno u skladu s važećim pravnim aktima, pravilnicima i smjernicama”. Te trećom rečenicom zaključio komunikaciju s novinarima:

– O navodima u vašem upitu „kako škola nije postupila“ ili „škola je propustila uraditi“ informišemo vas da je izvršen nadzor koji je ustanovio da škola nije imala propuste kod postupanja – napisao je prvi čovjek škole, direktor Pleh.

Kako je izgledao taj “nadzor”?

Koji su sve koraci poduzeti od prijave roditelja školi da sumnjaju da im sina drugi učenici nagovaraju da se samozadavoljava u školskom toaletu?

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS je 25. oktobra 2023. primilo e-mail od roditelja dječaka u kojem ih informišu da je njihov sin izložen različitim oblicima nasilja u školi, kao i da škola ne poduzima propisane mjere usmjerene na sigurnost i zaštitu učenika. Pet dana kasnije Ministarstvo je zatražilo od škole da se očituje o navodnom vršnjačkom nasilju i poduzetim mjerama. Multisektorski sastanak, koji je organizovan na preporuku Ministarstva, održan je 10. novembra 2023. godine, a šest dana kasnije Ministarstvo je od škole zaprimilo zapisnik s realiziranog multisektorskog sastanka i dan kasnije škola je poslala informaciju o poduzetim mjerama.

Nakon svega, Ministarstvo je 27. novembra 2023. zatražilo od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo – Inspektorat prosvjetne inspekcije da u što kraćem roku izvrši usmjereni inspekcijski nadzor kako bi se utvrdila eventualna odgovornost nastavnika, stručnih saradnika i direktora škole, a u vezi s navodnim nasiljem nad učenikom.

– Inspekcija je utvrdila da nije bilo nikakvih povreda od strane škole i Ministarstvo je nama to dostavilo. Međutim, iz tog odgovora Ministarstva zaključili smo da od sedam dokumenata koji su činili našu prijavu, Ministarstvo je Inspekciji iz neobjašnjivih razloga poslalo samo tri, što je protivno odredbama Zakona o upravnom postupku. Obavijestili smo Ministarstvo da ne mogu od sedam dokumenata, koji su sastavni dio prijave, po vlastitom nahođenju, odlučivati šta će proslijediti, a šta ne. Zakonom je to drugačije regulisano. I Inspekciju smo o tome obavijestili. Odgovorili su nam da oni, zapravo, nisu ni nadležni da vrše nadzor po našem predmetu prijave, jer oni ne vrše stručni nadzor – nabraja majka brojne nelogičnosti.

Inspekcija utvrdila da nema povreda

Poslali smo upit ministrici za odgoj i obrazovanje KS Naidi Hoti-Muminović. Između ostalog, pitali smo je i zašto je Ministarstvo napravilo selekciju i najprije Inspekciji poslalo samo tri od sedam dokumenata koji čine prijavu roditelja. Odgovor na ovo pitanje nismo dobili.

Umjesto toga, u vezi s ovim slučajem, ministrica nam je odgovorila:

– Prema propisanoj proceduri, škola obavještava nadležnu policijsku upravu koja dalje, prema ustaljenoj praksi, komunicira s nadležnim Kantonalnim tužilaštvom KS. Nadalje, Ministarstvo je od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove zatražilo vršenje usmjerenog inspekcijskog nadzora nad radom OŠ “Hasan Kikić” te je postupajući inspektor uputio roditelje da utvrđivanje istinitosti iskaza nije u nadležnosti prosvjetnog inspektora, kao i da u slučaju postojanja sumnje u eventualno počinjena krivična djela, zaštitu svojih prava roditelji mogu tražiti putem nadležnih organa, a to su Ministarstvo unutrašnjih poslova i nadležno tužilaštvo.

Također, s obzirom na to da je škola obavijestila nadležnu policijsku upravu koja prema propisanoj proceduri obavještava nadležno tužilaštvo, Ministarstvo je također pozvalo roditelje učenika da informacije koje imaju u vezi s navodnim seksualnim uznemiravanjem djeteta dostave Kantonalnom tužilaštvu uvažavajući najbolji interes djeteta – stoji u odgovoru ministrice Hote-Muminović.

“Nije istina da Inspekcija nije izvršila nadzor”

Majka za Fokus.ba kaže da nije istina da Inspekcija nije izvršila nadzor, pokazujući nam obavijest o izvršenom inspekcijskom nadzoru koju je dobila od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS. U istoj obavijesti stoji i da je Ministarstvo naknadno Inspekciji poslalo dopunu dokumentacije, međutim da “prosvjetni inspektor nije nadležan za stručni nadzor, te u vezi s tim  naknadno dostavljena dokumentacija koja se tiče stručnog nadzora nije od uticaja za utvrđivanje činjeničnog stanja iz nadležnosti prosvjetnog inspektora”.

Naposljetku smo kontaktirali i Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove. Oni su za Fokus.ba pojasnili da je u konkretnom slučaju „kantonalni prosvjetni inspektor izvršio samo jedan usmjereni inspekcijski nadzor kada je i utvrdio da je škola postupala u skladu sa važečim pravilnicima“.

-O navedenom su obaviješteni podnosioci prijave i resorno ministarstvo, kao i da stručni nadzor nad radom osnovnih škola vrši Ministarstvo putem Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja, a ne Inspektorat prosvjetne inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS – odgovorili su nam iz Inspekcije.

Da li je škola obavijestila policiju?

Ministrica Hota-Muminović u odgovoru za Fokus.ba kaže da je škola obavijestila nadležnu policijsku upravu o slučaju seksualnog uznemiravanja dječaka s poteškoćama. Međutim, majka kaže da nema informaciju da je škola o tome obavijestila policiju. Niti je u izjavi za Fokus.ba direktor Pleh to potvrdio.

– Ovo je prvi put da to čujem – kaže majka. – Prošlo je godinu dana, nas niko nije kontaktirao.

MUP-u Kantona Sarajevo smo poslali upit da li su dobili prijavu OŠ Hasan Kikić o navodnom seksualnom uznemiravanju učenika, ali do objave teksta odgovor nismo dobili.

I posljednje što ministrica u svom odgovoru kaže, a što je posebno zasmetalo našoj sagovornici, majci dječaka, jeste zašto ih je Hota-Muminović mjesecima zavlačila s multisektorskim sastankom, inspekcijskim nadzorom, brojnim dopisima, da bi im na kraju rekla da se obrate tužilaštvu.

– Mi smo sve prijavili još u oktobru 2023. godine. Zašto u januaru 2024. dolazimo do toga da nas upućuju na tužilaštvo? Kad vam iscrpe svu energiju i izvozaju po svim mogućim instancama, dostave vam informaciju da Inspekcija nije utvrdila propuste u radu škole. Tek kad sam utvrdila nezakonitosti u radu njenog ministarstva – to da su od sedam dokumenata Inspekciji poslali tri – onda nas upućuje na tužilaštvo. Imam osjećaj da je ministricina namjera jasna – da teret prebaci na roditelje – ogorčena je naša sagovornica.

Proces samozacjeljivanja

Majka dječaka kaže da još razmišljaju da li da sve informacije koje imaju dostave tužilaštvu. Dodaje kako su sada, kao porodica, u procesu samozacjeljivanja. Sina su prebacili u drugu školu. Jer su, kažu, shvatili da uprava ignoriše vrlo ozbiljnu situaciju, provodeći kvazimjere bez ikakvog smisla i želje da se uhvati u koštac s problemom koji se tiče njihovog sina i očuvanja njegovog dostojanstva.

Pitamo našu sagovornicu kako joj je sin danas, kako mu je u novom okruženju.

– Strah me i pričati. Da se ne urekne. Ne samo da je on drugo dijete, mi smo druga porodica. Škola koju sada pohađa je jedna vrlo zdrava sredina – kaže majka, pa nastavlja:

– Ko nije prošao to da mu se dijete tako oskrnavi – pogotovo zato što je riječ o djetetu s poteškoćama – ne može to shvatiti… Ja sam, kao majka, samo tražila da mu se pomogne, da se zaštiti njegovo dječije dostojanstvo, njegov dječiji ugled – dodaje.

Ombudsmeni: Sve veći broj žalbi

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH zaprima sve veći broj žalbi koje se tiču prava djece s poteškoćama u razvoju u ostvarivanju prava na obrazovanje, ali u ostvarivanju i drugih prava. 

– Svi nadležni moraju veću pažnju posvetiti problemima ove djece u svim segmentima života, posebno u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite i u obrazovanju. Inkluzivne zdravstvene i obrazovne usluge igraju ključnu ulogu u izgradnji dobrih temelja na kojima djeca s teškoćama u razvoju mogu izgraditi kvalitetne živote – rekli su za Fokus.ba iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Ombudsmeni upozoravaju kako vršnjačko nasilje poprima mnoge oblike, a predmeti u Instituciji ombudsmena ukazuju na to da ga i djeca i roditelji doživljavaju na različite načine, jer se drugačije definišu granice prihvatljivog ponašanja. 

– Najznačajnija i najteža zadaća škole je da procijeni kada je situacija zabrinjavajuća ili se otima kontroli. Kod vršnjačkog nasilja mora postojati namjera da se drugo dijete povrijedi i da mu se nanese neki oblik štete. Uvijek mora postojati nejednakost – neravnopravnost moći između žrtve i počinioca nasilja i nasilje mora trajati izvjesno vrijeme i/ili žrtva živi s prijetnjom da će se ponoviti. Prema dosadašnjim iskustvima, roditelji uglavnom izražavaju nezadovoljstvo radom škola u slučajevima vršnjačkog nasilja. Shodno tome, ombudsmeni postupke istraživanja usmjeravaju prema školama, s napomenom da se, osim škole, zahtijeva angažman svih nadležnih tijela (centar za socijalni rad i policija) – navode za Fokus.ba iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Dugotrajne posljedice

Slučaj u kojem je učenik s poteškoćama u razvoju izložen mogućem zlostavljanju drugih učenika pokazuje ozbiljne nedostatke u sistemu zaštite i podrške unutar obrazovnog sistema. Odbijanje škole da temeljito istraži incident, kao i umanjivanje ozbiljnosti situacije, dodatno naglašava potrebu za unapređenjem svijesti o potrebama i pravima svih učenika. Od iznimne je važnosti da škole prepoznaju odgovornost za stvaranje sigurnog i podržavajućeg okruženja. Kao i da reaguju na ozbiljan način kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti.

– Moj suprug je jako protiv ovoga da se istupa u medijima, on hoće da se to sve ostavi iza. Ne mogu cijelu priču podijeliti zbog njegovog PTSP-a od svega toga, jednostavno ne podnosi ideju da bi mogao išta više čitati i pričati o tome što se dešavalo. Ovo što sam vam ispričala samo je mali dio svega što smo preživjeli, zapravo, kap koja je prelila čašu. Ali mislim da treba ostaviti neke stvari zabilježene, zbog druge djece – kaže majka dječaka s olakšanjem, nakon što je njen sin našao zdravu sredinu u kojoj može završiti školovanje.

– Nije to završena priča – ne mogu da kažem ni sto posto se neću obratiti tužilaštvu, ni sto posto hoću. Prvo mi moramo doći sebi – završava naša sagovornica.