Zašto se odgađaju pretresi na sudovima? Moguće kazne do 5.000 KM

Ročišta na sudovima u BiH odgađaju se iz raznih razloga, što dovodi do toga da suđenja traju mnogo duže nego što je neophodno. Razlozi za odgađanja propisani su zakonima o krivičnom postupku u BiH i uglavnom se odnose na izostanak neke od stranaka u postupku, te branitelja ili tužitelja sa glavnog pretresa.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za Fokus.ba pojašnjavaju da je apsolutno zabranjeno održati glavni pretres u odsustvu optužene osobe bez obzira na razlog nepojavljivanja.

-Opravdani razlozi za nedolazak optuženog ili branitelja na glavni pretres mogu obuhvatati niz situacija. Najčešća je zdravstveno stanje optuženog ili branitelja, što se sudu mora potkrijepiti dokazima odnosno nalazom ljekara. U praksi se dešava i situacija da obavijest o neurednoj dostavi sudskog poziva za glavni pretres sud konstatuje tek po otvaranju glavnog pretresa. U tom slučaju sud će zatražiti od tužilaštva pribavljanje prave adrese optuženog na koji se može izvršiti dostava novog poziva – navode iz VSTV-a.

Prisilno privođenje i pritvor

Glavni pretres će se odgoditi i u situacijama kada branitelj koji je uredno pozvan ne dođe ili bez odobrenja napusti suđenje. Sudija, odnosno predsjednik vijeća pozvat će ga da obrazloži razloge, te na osnovu toga utvrditi treba li biti kažnjen. Novčana kazna može biti do 5.000 KM, a o sankciji će biti obaviještena i advokatska komora.

Na pitanje Fokusa da li postoji način da se optuženi primora da prisustvuje ročištu, iz VSTV-a naglašavaju da je moguće narediti njegovo prinudno dovođenje, te određivanje pritvora.

-Ako je optuženi uredno pozvan, a na glavni pretres ne dođe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vijeća će odložiti glavni pretres i narediti da se optuženi na idući glavni pretres prinudno dovede. Ako do privođenja optuženi opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vijeća će opozvati naredbu o prinudnom dovođenju. Ako optuženi koji je uredno pozvan očigledno izbjegava da dođe na glavni pretres i ako prinudnom dovođenje nije uspjelo sudija, odnosno predsjednik vijeća može optuženom odrediti pritvor – pojašnjavaju iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Napominju i to da se u praksi dešava da optuženi pobjegne u drugu državu. U tom slučaju raspisuje se međunarodna potjernica.

Obaveze svjedoka i vještaka

Druga grupa razloga odnosi se na pravo na odbranu. To znači da će pretres biti odložen ako optuženi dobije ili izabere novog branitelja, kojem se mora dati dovoljno vremena za pripremu odbrane.

-Taj vremenski period ne može biti kraći od 15 dana ako se radi o krivičnom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili težom kaznom, osim ako se optuženi ne odrekne ovog prava, a sudija, odnosno predsjednik vijeća se uvjeri da kraće vrijeme za pripremu odbrane neće uticati na pravo optuženog na pravedno suđenje – pojašnjavaju iz VSTV-a.

Također, sudija rješenjem može odložiti glavni pretres na zahtjev stranaka ili branitelja ukoliko im je potrebno vrijeme za pribavljanje novih dokaza, ako je optuženi nesposoban da prisustvuje ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno provede.

Razlog za odgađanje je i izostanak vještaka ili svjedoka.

-Ako je svjedok ili vještak uredno pozvan, a na glavni pretres ne dođe niti svoj izostanak opravda sudija, odnosno predsjednik vijeća može odložiti glavni pretres, posebno ako nema planirano izvođenje drugih dokaza, te narediti prinudno dovođenje svjedoka ili vještaka. U ovim slučajevima svjedok, odnosno vještak se može kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM – navodi se u odgovoru VSTV-a.

Nakon 30 dana sve ispočetka

Osim u ovim slučajevima, sudija može prekinuti glavni pretres radi odmora ili zbog isteka radnog vremena, zatim, ukoliko je potrebno pribaviti neki dokaz u kratkom vremenu ili dati vrijeme za pripremanje optužbe ili odbrane.

-Potrebno je imati u vidu posljedice odlaganja. Glavna rasprava koja je odložena mora iznova početi ako se izmijenio sastav vijeća ili ako je odlaganje trajalo duže od 30 dana. Uz saglasnost stranaka i branitelja vijeće može odlučiti da se koriste iskazi svjedoka i vještaka dati na ranijoj glavnoj raspravi, odnosno da se koristi zapisnik o uviđaju. Ako se glavna rasprava drži pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijeća glavna rasprava mora iznova početi i svi dokazi se moraju ponovno izvesti. Izuzetno, ako se rasprava drži pred drugim predsjednikom vijeća, uz saglasnost stranaka i branitelja, vijeće može odlučiti da se ranije izvedeni dokazi neće ponovo izvoditi – naglašavaju iz VSTV-a.

Na kraju, iz VSTV dodaju da u okviru svojih nadležnosti poduzimaju kontinuirane aktivnosti na unapređenju efikasnosti i kvaliteta krivičnog postupka. U okviru tih aktivnosti adresiraju se upravo pitanja dužine trajanja krivičnog postupka, procesne discipline i koncentracije glavnog pretresa. U pitanju su strateške, dugoročne aktivnosti čiji je cilj formirati unaprijeđene obrasce postupanja sudova i kontinuirano djelovati da skraćivanje trajanja krivičnih postupaka.