Faruk Kapidžić u sukobu interesa, ima 30 dana da podnese ostavku!

Nakon što je proveo cjelokupnu proceduru, te sakupio akte nekoliko državnih institucija, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS, kako saznaje Fokus.ba, utvrdio je da je aktuelni poslanik SDA u Skupštini KS Faruk Kapidžić u sukobu interesa.

Odlukom koju je sačinio Ured za borbu protiv korupcije Kapidžić se poziva da podnese ostavku ili da na drugi način odstupi s jedne od nespojivih funkcija. Ostavljen mu je rok od 30 dana od prijema odluke da postupi po njoj.

Kako se izjasnio Kapidžić

Naime, utvrđeno je da Kapidžić istovremeno obavlja dvije javne funkcije. Osim funkcije zastupnika u Skupštini KS, koju obnaša od 2022. godine, Kapidžić je i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Članom ove komisije postao je 2021. godine.

Ured za borbu protiv korupcije na čijem čelu je Erduan Kafedžić 5. juna je zaprimio anonimnu prijavu sukoba interesa, te je proveo postupak utvrđivanja postojanja sukoba interesa za Kapidžića. Shodno članom 16. Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u KS ovaj ured je obavijestio i samog Kapidžića traživši njegovo pismeno izjašnjenje.

U izjašnjenju kojeg je Kapidžić Uredu dostavio 24. juna naveo je da funkcija člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH „nije niti zakonodavna, niti izvršna“. Dalje je Kapidžić u svom izjašnjenju naveo ovo: „Niti je Komisija kao takva organ zakonodavne ili izvršne vlasti, a nije ni upravna organizacija, niti je javna ustanova, niti javno preduzeće niti članstvo u Komisiji spada pod bilo koju od javnih funkcija definisanih Zakonom o prevenciji i suzbijanju korupcije u KS“.

Državni zakoni demantuju Kapidžića

Također, Kapidžić je u svom izjašnjenju naveo kako smatra da je Ured nenadležan za tumačenje odredbi Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, već je to, kako je naveo, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH.

Ured za borbu protiv korupcije KS je, potom, od Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH zatražio informaciju da li se član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, imenovan od Predsjedništva BiH, smatra nosiocem javne funkcije, a shodno Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

Dana 29. jula je od navedene komisije dobio odgovor da članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH imaju status izabranih zvaničnika kako je to propisano član 3.stav (1) tačke e) alineja 3. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Dakle, suprotno od tvrdnji Kapidžića.

Dodatno, Ured je od Ministarstva pravde BiH zaprimio mišljenje u kojem, između ostalog, stoji da je „javna funkcija“ posao izabranog ili imenovanog lica, rukovodioca institucije na nivou BiH.

Kantonalni zakon

Dalje je u Mišljenju Ministarstva pravde BiH navedeno da je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika imenovan od Predsjedništva BiH u smislu odredbe propisane članom 4. stav (1) tačka j) Zakona o sprečavanju sukoba interesa na nivou instituija BiH i da se smatra nosiocem javne funkcije.

Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u KS u članu 2. stav (1) tačke e) propisuje da se nosiocima javnih funkcija smatraju poslanici/zastupnici u Skupštini KS. Isti ovaj zakona u članu 5. stav (1) propisuje da nosilac javne funkcije može istovremeno obavljati samo jednu javnu funkciju iz člana 2. tačka c) osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno, dok se u stavu 3. propisuje da se ograničenja obavljanja javnih funkcija odnose na sve nivoe vlasti koje su definisane zakonima koji regulišu istu materiju na drugim nivoima.

Inače, Kapidžića je zajedno sa druga dva člana, a to su Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić, početkom 2021. godine imenovalo Predsjedništvo BiH u čijem sastavu su su bili Šefik Džaferović (SDA), Milorad Dodik (SNSD) i Željko Komšić (DF).

I prije ovog sastava je postala praksa da se u ovu komisiju u kojoj bi trebali sjediti ljudi iz struke imenuju stranačke ličnosti. Kapidžić je predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, dok je Zoran Mikulić iz DF-a.

Šta rade drugi kantoni?

A Predsjedništvo BiH u sastavu Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić jednoglasno je 2016. godine donijelo odluku kojom se dva strana člana koje imenuje generalni sekretar UNESCO-a izbacuju iz Komisije. Odluka je donesena suprotno Aneksu 8 Dejtonskog sporazuma kojim je propisano da komisija ima pet članova od kojih su tri domaća i dva strana člana.

Kada je riječ o utvrđivanju sukoba interesa, zahvaljujući Zakonu o prevenciji i suzbijanju korupcije KS kao i aktivnostima Ureda za borbu protiv korupcije, Kanton Sarajevo ubjedljivo prednjači u odnosu na sv nivoe vlasti. U samo dvije godine više od 100 funkcionera u KS su sami podnijeli ostavke zbog sukoba interesa, dok je Ured u skladu sa svojim ingerencijama utvrdio nespojivost funkcije za niz nosilaca javnih funkcija.

S tim u vezi treba napomenuti da, primjerice, Federacija BiH, nakon što CIK državnim zakonom više nije nadležan za utvrđivanje sukoba interesa, još uvijek nije izmijenila federalni zakon po kojem federalnog funkcionera u sukobu interesa nema ko sankcionisati. Jedan od svježijih primjera nedavno je otkrio Fokus.

Iako su i u drugim kantonima, poput TK, ZDK, USK, također uspostavljeni uredi za borbu protiv korupcije, postupaka utvrđivanje sukoba interesa još ni približno nema kao u KS.