Albanski predsjednik Begaj s članovima Predsjedništva BiH: Jačati bilateralnu i regionalnu saradnju

Predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj stigao je u dvodnevnu službenu posjetu Bosni i Hercegovini, naglašavajući tradicionalno prijateljstvo između dviju država i važnost daljnjeg jačanja saradnje na svim nivoima.

Tokom svog obraćanja u Sarajevu, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BIH, Begaj je istakao značaj albanske zajednice koja je dobro integrisana u BiH dok, kako je rekao, bošnjačka zajednica u Albaniji uživa pravo na jezik, kulturu i vjerska prava.

Naše zajednice u našim državama glavni su most za formiranje i održavanje dobrih odnosa između BiH i Albanije – izjavio je Begaj, dodavši da je otvaranje ambasade u Tirani i Sarajevu ključan korak u jačanju diplomatskih i ekonomskih odnosa.

Begaj je naglasio kako Albanija vidi Bosnu i Hercegovinu kao strateškog saveznika u regiji te je izrazio želju za povećanjem ekonomske saradnje, razmjene roba i usluga.

Ponovno je potvrdio podršku Albanije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te naglasio kako njegova zemlja dijeli evropske vrijednosti i vanjsku politiku Evropske unije. Također je podržao EUFOR-ovu misiju Althea u BiH te oštro osudio svaku destabilizirajuću retoriku u regiji.

“Daytonski sporazum je osnova mira u BiH. Drago nam je da su otvoreni pregovori BiH za članstvo u Evropskoj uniji. To je bila dobra vijest za nas i spremni smo dijeliti iskustvo u tom pravcu. Tražimo da zapadni Balkan bude u potpunosti dio Evropske unije. To je jedina alternativa za sigurnost i prosperitet naših zemalja i bolji život građana. Za nas je to glavni strateški, ali i životni cilj jer napad Rusije na Ukrajinu diktira da ovaj proces mora ići ubrzanim putem”, smatra albanski predsjednik.

Predsjednik Albanije osvrnuo se i na kosovsko pitanje, izjavivši da priznanje Kosova igra ključnu ulogu u jačanju mira u regiji te pozvao BiH na ukidanje viznog režima prema Kosovu unutar Berlinskog procesa.

Bećirović: Moguće zračno povezivanje Albanije i BiH

Na svečanom dočeku, albanskog predsjednika su dočekali članovi Predsjedništva BiH. Naglašavajući važnost produbljivanja svestranih odnosa s Albanijom, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je podsjetio da su diplomatski odnosi između dviju zemalja uspostavljeni 1992. godine i da od tada bilježe stalan rast.

“Naši bilateralni odnosi iz godine u godinu jačaju, a ključan korak bio je otvaranje ambasade u Sarajevu i Tirani. Ovaj čin znatno će unaprijediti diplomatsku komunikaciju, ali i omogućiti lakšu saradnju na svim nivoima”, dodao je Bećirović.

Bećirović je izrazio zahvalnost za kontinuiranu podršku Albanije BiH u različitim krizama, uključujući nedavne prirodne katastrofe koje su pogodile našu zemlju. Osim toga, dodao je da je Albanija odigrala ključnu ulogu u usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, što je još jedan dokaz ”snažnog prijateljstva između dviju zemalja”.

Posebno je istakao važnost intenziviranja ekonomske saradnje te podržao inicijative za poboljšanje povezanosti između Sarajeva i Tirane. Kako je dodao, važna tema razgovora bilo je i zračno povezivanje ova dva grada uvođenjem direktnih avionskih letova.

Obje države, kaže Bećirović, dijele slične vanjskopolitičke ciljeve, uključujući članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u. Albanija je već članica NATO-a, a Bećirović je ponovio želju Bosne i Hercegovine za punopravnim članstvom.

“U pogledu vanjskopolitičkih prioriteta, strateški ciljevi su identični. Obje države žele u punopravno članstvo EU. Albanija je već punopravna članica NATO-a, a državni organi BiH su odlučili da je cilj punopravno članstvo u NATO-u”, podvukao je Bećirović.

Također se osvrnuo na važnost odluke premijera Kosova, Albina Kurtija, koji je jednostrano ukinuo vizni režim za građane BiH. Pohvalio je ovaj državnički potez i izrazio očekivanje da će Bosna i Hercegovina uskoro odgovoriti na odgovarajući način.

On je podržao i jačanje Američko-jadranske povelje, čije su BiH i Albanija punopravne članice, a Bećirović je naveo da bi bilo korisno da i Kosovo postane dio ove inicijative.

Poseban most saradnje između dviju zemalja predstavlja dijaspora. Kako je rekao predsjedavajući Predsjedništva, ”albanska manjina u Bosni i Hercegovini dobro je integrisana u naše društvo, a Bošnjaci u Albaniji također imaju prava da uče svoj jezik i očuvaju svoju tradiciju“.

Na kraju, Bećirović je naglasio važnost jačanja regionalne saradnje, ne samo kroz diplomatske i političke inicijative, već i kroz konkretne projekte koji će unaprijediti kvalitetu života građana obje zemlje i regije u cjelini.

Cvijanović i Komšić o jačanju saradnje s Albanijom i oprezu u vezi s Kosovom

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istaknula je da postoji mnogo prostora za jačanje saradnje između BiH i Albanije, a posebno je naglasila važnost razvijanja saradnje na polju obrazovanja i ekonomije, uz napomenu da političko razumijevanje između zemalja postoji, čak i kada ne postoji slaganje o svim pitanjima.

Cvijanović je govorila i o zajedničkom cilju zemalja zapadnog Balkana, odnosno ulasku u Evropsku uniju do 2030. godine. Iako nije sigurna koliko je taj rok realan, vjeruje da postoji potencijal za unapređenje saradnje u tom procesu.

Govoreći o regionalnim odnosima, osvrnula se i na pitanje Kosova, naglašavajući da je važno pažljivo birati riječi i zajednički rješavati izazove. Cvijanović je ukazala na važnost razvoja odnosa sa susjednim zemljama, čak i ako unutar BiH postoje nesuglasice o određenim pitanjima.

“Vodeći računa o krhkim odnosima, moramo birati riječi. Trebamo gledati kako zajednički riješiti stvari i kako se bolje razumjeti. Mislim da ćemo se načekati da dođemo u EU i važno je zato razvijati odnose na regionalnom planu. Ne treba imati dvostruke standarde. Nije tajna da se u BiH ne razumijemo o brojnim pitanjima, ali je važno da unapređujemo odnose bez obzira na to – navela je Cvijanović.

Član Predsjedništva Željko Komšić je također izrazio zadovoljstvo političkim odnosima između Albanije i BiH, istaknuvši potrebu za razvijanjem ekonomske saradnje.

Posebno je istaknuo pitanje jednostrane odluke Kosova o uvođenju bezviznog režima, dodavši da pitanje slobodnog kretanja građana Kosova na teritoriji BiH treba biti riješeno između BiH i Kosova, bez uključivanja trećih zemalja. On smatra da se odnosi BiH i Kosova mogu razmatrati u širem kontekstu saradnje cijele regije, ali da je neophodno biti oprezan.