berba krompira
Proizvođači krompira u problemu: “Dnevnice idu do 100 maraka, ali nema ko da radi”
Glamočki krompir othranio je i još uvijek hrani veliki broj porodica. Nedavno je dobio i zaštitu geografskog porijekla, od čega korist imaju i kupci i proizvođači
Mnoge općine u BiH imaju svoj brend. U Glamoču je to krompir, koji se ovih dana intenzivno vadi. Da se njegova proizvodnja dovede do više razine i dobrobiti za lokalnu zajednicu, Udruga “Glamočki krompir” pokrenula je i okončala proces zaštite geografskog porijekla.
Dobrobit je to i za kupce jer je smanjen rizik od kupnje onog koji nakupci lažno predstavljaju kao glamočki, piše Večernji list BiH.
Premda vremenski uvjeti nisu bili pogodni za uzgoj najvažnije glamočke povrtnice, nekoliko posljednjih kiša pomoglo je da i prinos, a i kvaliteta krompira budu dobri, govori nam stručni suradnik za poljoprivredu u općini Glamoč Slobodan Paštar.
O tome koliki su prinosi kaže:
-U prosjeku, oko 30 tona po hektaru, negdje će biti možda veći, negdje manji malo, ali mislim da je to prosjek, što je dobar prinos. Krompir je zdrav 100%, krupnoća je zadovoljavajuća, a i kod ljudi na terenu vidio sam da je to stvarno lijep krompir, kako bismo mi rekli, prodajan, govori Paštar.
Manjak radnika
Glamočki krompir othranio je i još uvijek hrani veliki broj porodica. Nedavno je dobio i zaštitu geografskog porijekla, od čega korist imaju i kupci i proizvođači, ističe Ilija Radoja, inače član Udruge “Glamočki krompir”.
-Već smo vozili krompir i mogu vam reći da su ljudi oduševljeni kad vide etiketu, da je to stvarno glamočki krumpir, da nisu prevareni, da je to ono što plate – kaže nam Radoja. Kad je proces zaštite krompira bio u toku, jedan od inicijatora Siniša Šolak objasnio je što se uvidom na etiketu doznaje: putem QR koda, hologramske trake i raznih oznaka omogućili smo da svaki kupac može jednostavnim skeniranjem etikete s vreće doći do podataka o vrsti krumpira, imenu proizvođača, zasijanim površinama…
Ove godine pod krumpirom je 400 hektara. Na njivama su hiljade vreća, a ruku koje skupljaju plodove zemlje sve je manje. Problem je to s kojim se bore svi proizvođači, pa tako i Slobodan Paštar. Njemu je obećano da će tog dana doći 24 osobe na vađenje krompira, a došlo ih je svega 12.
– Dnevnice idu i do 100 maraka, ali nema radnika. I da nije ljudi iz Šipova, ja ne znam što bih, potrebe proizvođača u ovo doba godine su velike – kaže Paštar.
Svaki dan bez kiše nastoje maksimalno iskoristiti, a lokalna samouprava priprema se za organizaciju još jedne manifestacije posvećene “njegovu veličanstvu” krumpiru, u narodu zvanu – Krumpirijadu, koja će se održati 26. oktobra.
Propala investicija: Na prodaju cijelo luksuzno naselje u BiH 
Tri osobe poginule u direktnom sudaru na autocesti, troje djece prevezeno u bolnicu