Štediše Ljubljanske banke spremaju tužbe
Štediše Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini spremaju tužbe jer oni koji su aplicirali za povrat sredstava nisu isplaćeni u roku od tri mjeseca, kako je predviđeno.
Slovenija se, pak, pravda nedostatkom podataka o štedišama koje očekuje od vlasti u Sarajevu. Oni tvrde da su im omogućili uvid u te podatke. Proces je u zastoju zbog čega sve pomno prati i Europska unija.
Ekipa Al Jazeere Balkan srela je u redu ispred Udruge štediša u Sarajevu Simu Ćućuza koji je stigao iz Frankfurta po informaciju. Zarađivao je u Njemačkoj, a uštedu slao u Ljubljansku banku.
“Radio sam to zato što su ovdje bile dobre kamate, a tamo niže, prilično niže”, objašnjava Ćućuz.
Već 24 godine ušteda mu nije dostupna. Sada mu je najviše potrebna, otkako je u mirovini.
“Živio bih malo solidnije, ali je sada tamo užasno skupo. Naročito Frankfurt”, ukazuje.
Štediše su svjesne da je njihov problem i međudržavni, što im pojačava nadu.
“Trebalo bi to na dobrobit svih odnosa država da to ispune, pa da se stvori nekakvo povjerenje”, predlaže Nikola Šormaz, član obitelji jednog štediše.
Omogućen pristup arhivu banke
Bosna i Hercegovina je dostavila elektronsku bazu podataka, a omogućila je Sloveniji i pristup arhivu glavne filijale Ljubljanske banke u Sarajevu. Sad bi, govore u Ministarstvu vanjskih poslova, sve trebalo biti jednostavno.
“Da na osnovu tih podataka i onih kojima oni raspolažu u centrali Ljubljanske banke u Ljubljani, na temelju te dokumentacije izvrše verifikaciju tih starih deviznih štediša. Sa verifikacijom stvorena je pretpostavka da se ljudima taj novac vrati odnosno isplati”, kaže Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova.
Zvuči jednostavno kad bi bilo tako, govori voditeljica Udruge štediša Amila Omersoftić. U brzu isplatu sumnja.
“Oni nemaju novaca u budžetu za nas. I sad oni kupuju vrijeme”, smatra Omersoftić.
Još 2004. godine pitanje deviznih štediša pokušalo se riješiti sporazumom o sukcesiji bivše Jugoslavije. Slovenija je cijelo vrijeme tvrdila kako ona nije odgovorna za povrat već da se i dug mora dijeliti između država.
Pravomoćnom presudom iz 2014. Europskog suda za ljudska prava odgovornom je proglašena Slovenija. Ona je potom donijela Zakon prema kojem se štedišama sredstva trebaju isplaćivati unutar tri mjeseca od podnošenja kompletiranog zahtjeva.
U BiH su prvi zahtjevi podneseni prije pola godine, ali rješenja i sredstva još nije dobio nitko, zbog, tvrde u Sloveniji, nepotpune dokumentacije. Stoga štediše pripremaju žalbe Europskom sudu u Strasbourgu.
Štediše će, ako isplate uskoro ne krenu, tražiti veće kamate te dodatne zatezne kamate. Slučaj će se sljedećeg mjeseca naći i pred Ministarskim vijećem Europske unije. Vlasti u Sarajevu najavljuju i dodatni diplomatski pritisak. Mnogim je štedišama ohrabrenje što proces sada nadzire Europska komisija.
