Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

"Veći izbor"

UNFPA i ADA u partnerstvu sa šest kompanija u BiH promoviraju politike usmjerene na porodicu

Foto: Fena

Programom se potiče privatni sektor na otvaranje radnih mjesta prilagođenih porodici kroz promoviranje rodno osjetljivih porodičnih politika u saradnji s organima vlasti i privatnim sektorom u Bosni i Hercegovini

UNFPA, Populacijski fond Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Austrijske razvojne agencije (ADA) danas je u Sarajevu na konferenciji DRIVE zvanično sklopio partnerstvo sa šest privatnih kompanija u BiH – Addiko Bank Sarajevo, dm drogerie markt, Imaco Systemtechnik, Konzum d.d. Sarajevo, Lanaco i NLB Banka Banja Luka.

To partnerstvo dio je programa „Veći izbor” koji jača kapacitete vlasti i privatnog sektora potrebne za osmišljavanje i provedbu rodno osjetljivih porodičnih politika kako bi se pomoglo ženama i muškarcima da uravnoteže radne obaveze s porodicom, poslovima brige i njege i kućnim obavezama. Na taj način će se izbjeći održavanje štetnih rodnih normi, uloga i stereotipa o poslovima brige i njege.

Osim toga, programom se potiče privatni sektor na otvaranje radnih mjesta prilagođenih porodici kroz promoviranje rodno osjetljivih porodičnih politika u saradnji s organima vlasti i privatnim sektorom u Bosni i Hercegovini.

Voditelj Odjela za stanovništvo i razvoj u UNFPA Željko Blagojević je istakao hitnu potrebu za promjenama dodajući da je demografska situacija u BiH prilično složena. Sve manje djece se rađa, mladi naraštaji sve više odlaze iz zemlje i postavlja se pitanje, kako je dodao, na koji način će se podstaći socioekonomski razvoj.

-U okviru projekta koji je finansiran od Austrijske razvojne agencije i koji se sprovodi u saradnji sa šest kompanija u BiH došli smo do zaključka da je jako važno angažovati žene na tržištu rada. Trenutno samo jedna od tri žene su plaćene za svoj rad, što znači da se ostale dvije trećine žena bave održavanjem domaćinstva, brigom o djeci i sve više o starijim naraštajima i nisu u mogućnosti da izgrađuju svoju karijeru – naveo je Blagojević.

Za više od pola miliona neaktivnih ili nezaposlenih žena, kako je dodao, potrebno je stvoriti okruženje u kojem će im biti dostupne odgovarajuće javne usluge brige o djeci i dugotrajne brige i njege kako bi imale vremena i mogućnosti da ojačaju svoj ljudski kapital i doprinesu socioekonomskom razvoju svoje porodice i društva.

Vanredna profesorica na Univerzitetu u Sarajevu Amra Kapo predstavila je istraživanje o tome kako generacija Z zamišlja rodno transformirajuća radna mjesta prilagođena porodici.

-Populacijski fond Ujedinjenih nacija nastoji kroz ovaj projekt, ne samo istražiti koji su to problemi koje žene imaju na tržištu rada, već da na neki način pokušati detektirati specifikume koje generacija Z sa sobom nosi , pa je upravo to fokus našeg istraživanja koje će da pruži informacije o tome koje su to njihove potrebe kada je riječ o radnom okruženju – navela je Kapo.

Trenutno su, kako je dodala, u procesu prikupljanja podataka, a radiće se kvalitativno i kvantitativno istraživanje. Prema dosadašnjim podacima, istraživanje o generaciji Z, mladim ljudima rođenim između 1997. i 2012. pokazuje da njihovi stavovi prema politikama prilagođenim porodici pokreću novi val promjena na radnom mjestu.

-Istraživanje dosad potvrđuje ono što čitamo u medijima o specifičnostima generacije Z, a to je da su oni više usmjerni na taj balans između privatnog i poslovnog života. Njihove želje i potrebe su fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće, više prilika i podrške za za održavanjem zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života – dodala je Kapo.

Pokrenut 2020. godine u regiji, ovaj program već je postigao značajne rezultate za kompanije koje u njemu učestvuju, uključujući veće zadržavanje talenata, povećanu rodnu ravnotežu u vodstvu i smanjene troškove fluktuacije zaposlenih pružanjem bolje podrške zaposlenicama koje se vraćaju s porodiljskog odsustva. Osim toga, kompanije bilježe niže stope izostanaka s posla zbog uvođenja prostora prilagođenih djeci, pomažući zaposlenima da efikasnije uravnoteže brigu o djeci i rad. Ove pozitivne promjene poboljšale su dobrobit zaposlenih, potaknule postizanje ekonomskih rezultata i ojačale otpornost zemlje na demografske promjene.