bitka za kiseljak
Da li će HDZ-ov načelnik “zagaziti” u treću deceniju mandata? Prijete mu SDA i Trojka
U prethodne četiri godine Općina Kiseljak započela je ili realizovala brojne poslovne projekte – od izgradnje nove zgrade Doma zdravlja do poslovnih zona i inkubatora. U većini tih projekata poslove je dobijala uhodana grupa privrednika bliska načelniku Mišuriću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Mladen Mišurić Ramljak je načelnik Općine Kiseljak već 20 godina – prvi mandat počeo je 2004. godine. Naravno, Mišurić Ramljak ponovo je kandidat na Općinskim izborima u oktobru 2024. za novi mandat, ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Još dva kandidata su u utrci za poziciju načelnika: Armin Halilović (SDA) i Anel Topalović (SDP – NiP – NS).
U prethodne četiri godine Općina Kiseljak započela je ili realizovala brojne poslovne projekte – od izgradnje nove zgrade Doma zdravlja do poslovnih zona i inkubatora. U većini tih projekata poslove je dobijala uhodana grupa privrednika bliska načelniku Mišuriću i Hrvatskoj demokratskoj zajednici, piše Žurnal, a prenosi Misbih.ba.
Prijave tužilaštvu
Neki od njih prijavljeni su Tužilaštvu SBK. Sam načelnik Mišurić Ramljak je 2017. godine osuđen za zloupotrebu službenog položaja i krivotvorenje isprave. Kantonalni sud u Sarajevu kaznio ga je uslovno sa godinu dana zatvora, uz obavezu da dvije godine ne počini novo krivično djelo. Tri godine kasnije dobija novi mandat na čelu Općine.
Mladen Mišurić Ramljak prijavljen je i sa Perom Pecirepom, voditeljem kompanije Ceste Mostar u Kiseljaku – od 2012. Tužilaštvu SBK podneseno je nekoliko krivičnih prijava. Dvaput su prijavljeni zajedno, za zloupotrebu položaja, a Mišurić je 2012. prijavljen i za neizvršavanje sudske odluke. U dva predmeta donesena je naredba o neprovođenju istrage, u jednom je istraga obustavljena.
Pero Pecirep, voditelj kompanije Ceste Mostar, formalno, nije vlasnik kompanije Ceste Company iz Kiseljaka. Međutim, iako se Pecirep više ne spominje kao vlasnik ili odgovorno lice u jednom dijelu portala koji registruju ovu vrstu vlasništva, još uvijek se mogu pronaći tragovi koji jasno ukazuju da je bio ili je još uvijek usko povezan sa ovom kompanijom. U jednom od intervjua koje je ranije davao naveden kao menadžer u ovoj kompaniji. U izjavi koju je tada dao i u kojoj se referiše na poslovanje Ceste Company, kaže: “… moja tvrtka odlučila se osigurati sredstva…“ Kao vlasnica se navodi Jelena Pecirep.
Svake godine Ceste Company od Općine Kiseljak dobija poslove vrijedne milione KM.
U isto vrijeme, Federalno tužilaštvo (decembar 2023.) usvojilo je žalbu na odluku o neprovođenju istrage koju je donijelo Tužilaštvo SBK, a odnosi se na zloupotrebu položaja i ovlaštenja i nesavjestan rad u službi načelnika Općine Kiseljak Mladena Mišurića Ramljaka i ovlaštenih osoba u Policijskoj stanici Kiseljak. Tužilaštvo FBiH u svojoj odluci navodi da je kantonalna tužiteljica Edina Mešić odluku zasnovala na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
U prijavi se navodi da je načelnik Općine Kiseljak “uspostavio ortačke veze” sa firmama Bar-Floor i Ceste Company, te na taj način omogućio sticanje novčanih sredstava. Dio prijava odnosi se na to da kompanija Ceste Company prilikom izvođenja radova povremeno koristi mašine kompanije Ceste Mostar, koja je većinski u državnom vlasništvu. Prijave su potkrijepljene i fotografijama.
Nelegalna eksploatacija
Osim toga, u prijavama je navedeno da se prilikom obavljanja radova na području općine Kiseljak vrši i nelegalna eksploatacija riječnog pijeska i šljunka koja se odvozi iz Zone sporta i rekreacije (projekat Općine Kiseljak) na druge lokacije.
Općina Kiseljak u augustu ove godine odgovorila je na zahtjev o pristupu informacijama, kojim je tražena informacija o eksploataciji veće količine riječnog materijala iz rijeke Kreševke u Lepenicu, pri čemu su materijali odvoženi na privatni posjed, a eksploataciju materijala izvršila je navodno kompanija Ceste Company. U odgovoru iz Opštine navodi se da Općina nije imala nikakav ugovor o o eksploataciji materijala, a podnosilac zahtjeva upućuje se da prijavi Tužilaštvu SBK „ukoliko se radi o krađi“.
I ova prijava bila je dokumentovana mašinama na licu mjesta.
Žurnal je pisao kako je u toku ovog mandata za izgradnju nekih poslovnih zona u Kiseljaku vršena eksproprijacija zemljišta bez saglasnosti vlasnika.
U decembru 2021. Općinsko vijeće Kiseljak proglašava izgradnju Poslovne zone Azapovići javnim interesom, što je prema Zakonu o eksproprijaciji omogućilo oduzimanje i od vlasnika koji zemljište ne žele prodati. Zahtjev za proglašenje javnog interesa podnio je načelnik Opštine, iako zakon propisuje da to, u ovom slučaju, bude Služba za upravu i imovinsko-pravne poslove. Osim toga, Zakon o eksproprijaciji precizira da se prilikom odlučivanja o proglašenju javnog interesa treba dostaviti i procjena vrijednosti nekretnine i ostali podaci koji su važni za utvrđivanje javnog interesa. Iz odluke Općinskog vijeća vidi se da vijećnici prilikom odlučivanja ispred sebe nisu imali te dokumente. Ali su ipak odlučili Azapoviće proglasiti javnim interesom.
Unosni poslovi za osuđenike
U grupi koja redovno dobija poslove u Kiseljaku u prethodne četiri godine su i osuđeni biznismeni, bivši ministri, načelnici…
Potpisnici sporazuma za izgradnju zgrade novog Doma zdravlja u Kiseljaku bili su načelnik Mišurić Ramljak, Valentino Barbić, direktor kompanije Bar-Floor i direktor Doma zdravlja Kiseljak Nino Baban, ujedno i vijećnik HDZ-a u OV Kiseljak.
I Barbić je bio osuđen za utaju poreza ali je zatvorsku kaznu zamijenio novčanom. U izgradnju Doma zdravlja uključena je i kompanija Ceste Company iz Kiseljaka.
Idejni projekat za Dom zdravlja u Kiseljaku radila je firma Perkon energija, u vlasništvu tadašnjeg ministra pravosuđa i uprave Srednjobosanskog kantona Zorana Marković, za što je njegova firma Perkon energija od Općine Kiseljak dobila oko 45 hiljada KM. Marković je godinama dobijao budžetska sredstva za izvođenju radova od javnih institucija koju pripadaju kantonu u čijoj je vladi bio ministar. Tako je bilo I poslova u kojem jedna njegova firma izvodi jedna kompanija u njegovom vlasništvu (Perkon Energija) a druga nadzire te iste radove (3N Kuća).