FOKUS saznaje
Sabljica zbog konkursa tužio Vijeće ministara BiH, dobio podršku ombudsmena
U međuvremenu, 3. septembra, Amiri Mašović dodijeljen je treći v.d. mandat na poziciji zamjenice koordinatora za reformu javne uprave BiH. Ovaj put ne na tri mjeseca, nego do daljnjeg, odnosno do okončanja konkursne procedure koja traje već mjesecima i pitanje je kada će biti okončana
Kandidat na konkursu za zamjenika koordinatora za reformu javne uprave podnio je Sudu BiH tužbu protiv Vijeća ministara BiH, saznaje Fokus.
Funkciju jednog zamjenika koordinatora za reformu javne uprave i dalje obavlja vršilac dužnosti uprkos tome što su do sada raspisana tri konkursa. Svaki od njih pratile su nelogične i vjerovatno nezakonite odluke Vijeća ministara BiH, o čemu će na kraju, po svemu sudeći, odlučiti Sud BiH.
Ured ombudsmena za ljudska prava BiH već je razmotrio žalbu Samira Sabljice i donio preporuke u njegovu korist, ali se Vijeće ministara oglušilo i za sada nema reakcije. Nema odgovora ni na upit koji im je uputio Fokus u vezi sa ovim imenovanjima i postupanjem po preporuci ombudsmena. Zato ima iz Suda BiH.
Tužba podnosioca Sabljica Samira je zaprimljena u Sudu BiH 19. 09. 2024. godine – potvrđeno je za Fokus u Uredu za odnose s javnošću ovog suda.
Nisu željeli ni Delića
U ranijim tekstovima detaljno smo pisali o imenovanjima u Uredu koordinatora za reformu javne uprave, a u nastavku ćemo samo ukratko podsjetiti. Nakon isteka mandata prethodnom koordinatoru i njegovim zamjenicima pokrenuta je procedura imenovanja nasljednika, a Vijeće ministara BiH odlučilo je da po prvi put uvede izbor na osnovu konkursa.
Nakon provedene konkursne procedure izabrani su Darko Kasap za koordinatora i Miloš Golijanin za jednog zamjenika.
Kandidat za drugog zamjenika Nedžib Delić, iako se našao na rang-listi uspješnih, nije dobio potrebnu podršku Vijeća ministara za imenovanje, te je pokrenuo upravni spor koji još nije dobio epilog.
Za vršiteljicu dužnosti do okončanja nove konkursne procedure ili najduže na period od tri mjeseca imenovana je Amira Mašović, inače supruga Senada Mašovića, bivšeg načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH.
Ponovljeni konkurs je raspisan. Nakon provedene procedure koja je uključivala intervju sa kandidatom, komisija je Vijeću ministara predložila imenovanje Samira Sabljice. On je bio jedini koji se prijavio.
Međutim, na sjednici 13. maja konkurs je poništen, uz zaključak da se raspiše novi, treći po redu, a Mašović je dobila novi v.d. mandat.
Sabljica je dobio podršku šest ministara, ali su tri glasala protiv, što je bilo dovoljno da ne bude imenovan. Bili su to ministar odbrane Zukan Helez, ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić i ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
Sumnja u ugled i dostojanstvo
Zvanično, konkurs je poništen zbog „izražene sumnje u narušavanje procedure koja se provodi u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH“. Nezvanično, trojica ministara željela su da Mašović ostane na toj poziciji, ali se ona nije na vrijeme prijavila na konkurs, pa je ostala vršiteljica dužnosti.
Sabljica se, potom, žalio Uredu ombudsmena BiH. Smatrao je da je Vijeće ministara BiH datim obrazloženjem dovelo u sumnju njegov ugled i dostajanstvo, etiketiralo ga kao kriminalca, te prekršilo zakone.
Ombusmeni za ljudska prava BiH 14. maja 2024. zaprimili su žalbu Samira Sabljice. Odgovornom stranom označio je Vijeće ministara BiH. U žalbi ističe da je 23. februara 2024. objavljen javni konkurs za izbor i imenovanje zamjenika koordinatora za reformu javne uprave, da je 9. aprila održan intervju na kojem je bio jedini prijavljeni kandidat, da je na 48. sjednici Vijeća ministara održanoj 13. maja donesen zaključak da se ne prihvata imenovanje iz već navedenih razloga.
U cilju provjere navoda žalbe ombudsmeni su 21. maja zatražili izjašnjenje Vijeća ministara BIH.
Iz Vijeća ministara su naveli da je žalba pravno neutemeljena i nejasna u cjelosti, te da tvrdnje žalitelja nisu objektivne. U svoju odbranu ustvrdili su i da je „javni konkurs proveden u skladu sa principima zasnovanim na važećim zakonima i propisima“. S druge strane, konkurs su poništili jer se „nisu uvjerili da su do kraja ispoštovana načela utvrđena u članu 3. Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH“?! Ova nelogičnost nije promakla ombudsmenima.
Zakon je prekršen, ili, možda, nije?
Odluka Vijeća ministara nije ni na koji način obrazložena, argumentovana činjenicama i dokazima kako i na koji način je eventualno došlo do narušavanja procedure i da li je uopšte došlo do narušavaja procedure, tim prije što se u odgovoru VM navodi „da je javni konkurs za izbor zamjenika koordinatora za reformu javne uprave proveden u skladu sa principima zasnovanim na važećim zakonima i propisima“ – zaključili su ombudsmeni.
Iz Vijeća ministara pomenuli su i član 12. Zakona o ministarskim imenovanjima koji definira „da će se osigurati da se konačno imenovanje kandidata koji je prvi na rang-listi izvrši u skladu s postojećim zakonima, pravilima i propisima…“ Međutim, naveli su i to da kandidat za određeno radno mjesto označava pojedinca koji se samo natječe ili predlaže da bude izabran na položaj ili funkciju.
Dakle, samom prijavom na javni konkurs nije nastalo nikakvo pravo nego samo mogućnost da pojedinac bude ili ne bude imenovan na određenu poziciju, u konkretnom slučaju na poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave. U suprotnom bi bilo apsurdno da svaki pojedinac koji se prijavi na javni konkurs mora biti imenovan ili izabran na određenu poziciju – naveli su iz Vijeća ministara BiH u izjašnjenju na žalbu.
Sud BiH presudio u sličnom slučaju
Nakon analize žalbe i odgovora, te dostavljene dokumentacije i relevantnog zakonodavstva, ombudsmeni za ljudska prava BiH ocijenili su da je odluka Vijeća ministara BiH za njih neprihvatljiva. Stoga je Vijeću ministara preporučeno da u skladu sa zakonima, mišljenjem iz nalaza i zaključcima ombudsmena donese odluku u vezi sa imenovanjem kandidata Samira Sabljice za zamjenika koordinatora za reformu javne uprave.
Odluke organa i tijela institucija u BiH ne mogu biti u koliziji sa vladavinom prava, te kod podnositelja žalbe ne smiju stvarati osjećaj pravne nesigurnosti. Takvo postupanje za posljedicu u konačnici ima kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda – naglasili su ombudsmeni.
U međuvremenu, Vijeće ministara je 3. septembra Amiri Mašović dodijelilo treći v.d. mandat na poziciji zamjenice koordinatora za reformu javne uprave BiH. Ovaj put ne na tri mjeseca, nego do daljnjeg, odnosno do okončanja konkursne procedure koja traje već mjesecima i pitanje je kada će biti okončana.
Pozvali su se na sudsku praksu Suda Bosne i Hercegovine da vršioci dužnosti ostaju na dužnosti sve do okončanja konkursne procedure s ciljem sprečavanja štetnih posljedica za instituciju.
U kontekstu cijelog ovog slučaja možda je zanimljivo spomenuti i nedavnu odluku Suda BiH u korist Huseina Nanića u tužbi protiv Vijeća ministara BiH. Naime, radilo se o konkursu za direktora Agencije za policijsku podršku iz 2021. godine na kojem je Nanić bio najbolje rangirani kandidat, ali imenovanje nije provedeno.
U međuvremenu je došlo do smjene vlasti i konkurs je poništen, a na poziciju direktora izabran Enver Hadžiahmetović.
Presudom Suda BiH poništeno je njegovo imenovanje, a Vijeću ministara naloženo da imenuje Nanića, kao najbolje rangiranog kandidata na konkursu. Međutim, najavljena je žalba Apelacionom vijeću.
Pogodila ih oluja, upozorenje im kasnilo: Bujice niz ceste nosile vozila 
Ubija polako i sigurno: U Kantonu Sarajevo je skoro 500 opasnih objekata