Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Način života

Zašto tijelo najviše stari između 44. i 60. i kako se boriti s tim

stariji ljudi starost
Ilustracija: Unsplash

Pokazalo se da su srednje četrdesete razdoblje velikih promjena, kao i rane šezdesete. Načinom života možemo usporiti pojavu znakova starenja, naročito odabirom hrane i količinom alkohola koji konzumiramo

Starenje nije spor i linearan proces, prema novim istraživanjima naučnika sa Stanforda. Naime, starenje, posebno usporavanje metabolizma i pojava bora, događa se u takozvanim ‘valovima povezanima s dobi’, a ne kao postupan proces. Studija objavljena u časopisu Nature Aging otkrila je da molekule u tijelu, te mikrobi i bakterije koji čine crijevnu mikrobiotu, prolaze kroz brze promjene u dvije ključne faze: u dobi od 44 i 60 godina.

-Ne mijenjamo se samo polako, kako vrijeme prolazi, već se pritom događaju neke izuzetno dramatične promjene – izjavio je Michael Snyder, doktor nauke, profesor genetike na Univerzitetu Stanford i jedan od istraživača, u izvještaju univerziteta, prenosi portal 24sata.hr.

-Pokazalo se da su srednje četrdesete razdoblje velikih promjena, kao i rane šezdesete. I to vrijedi bez obzira na to koje molekule promatrate – dodao je.

Promjene na molekularnom nivou, kada dolazi do najvećih oscilacija u broju molekula i mikroba, utječu na rizik od hroničnih bolesti, sposobnost borbe protiv bolesti te na tempo starenja, prema rezultatima studije.

Promjene koje se događaju u četrdesetima povezane su s bolestima srca, funkcijom kože i mišića te načinom na koji tijelo metabolizira kofein, masti i alkohol.

Promjene u šezdesetima igraju ulogu u oksidativnom stresu, zdravlju imunološkog sistema, bolestima srca, metabolizmu kofeina, bolesti bubrega te starenju kože i mišića. Ovo se uklapa u 12 ključnih obilježja starenja, kao što su hronična upala i stanična senescencija, koje se događaju na molekularnom niovu kako ljudi stare.

Ovo istraživanje također objašnjava veću osjetljivost starijih osoba na alkohol, dobivanje na težini i gubitak mišićne mase povezan s dobi.

Naučnici su proučavali više od 100 volontera u dobi od 25 do 75 godina koji su tokom gotovo dvije godine svakih nekoliko mjeseci davali krv ili druge biološke uzorke. Analizirane su promjene u više od 135.000 molekula i mikroba.

Autori studije su zaključili da se velika većina molekula i mikroba, njih 81%, nije mijenjala linearno s godinama pojedinca. Najbrže promjene zabilježene su u srednjim četrdesetima i ranim šezdesetima, kod muškaraca i žena.

-Ovo sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama kod žena u srednjim četrdesetima, vjerovatno postoje drugi, značajniji faktori koji utječu na ove promjene kod oba spola – rekao je Xiaotao Shen, doktor nauke, autor studije i docent na Univerzitetu Nanyang u Singapuru, u saopćenju sa Stanforda. Identificiranje i proučavanje tih faktora treba biti prioritet budućih istraživanja, zaključio je.

Mehanizmi koji objašnjavaju zašto dolazi do brzih molekularnih promjena u ta dva ključna razdoblja uglavnom su nepoznati.

Studija je pratila podatke samo tokom dvogodišnjeg razdoblja, te šalje jasnu poruku: posebnu pažnju treba posvetiti zdravlju u srednjim godinama kako bi se suzbile molekularne promjene koje su izvan vaše kontrole.

To znači redovno treniranje snage kako bi se spriječio gubitak mišića, svakodnevno kretanje kako bi se smanjio rizik od srčanih bolesti te konzumiranje hranjive, cjelovite hrane kako bi se smanjilo usporavanje metabolizma, piše msn.