biće tajan
Šta donosi “registar pedofila”, ko će imati pristup podacima i kako će funkcionirati?
Registar u Federaciji BiH na snagu stupa 26. septembra i biće tajan.
Posljednji slučaj bludničenja nad maloljetnikom i presude Moameru Kasumoviću alarmirao je javnost i ubrzao izmjene postojećih zakonskih okvira koji su pokazali manjkavost.
Ministarstvo pravde Federacije BiH pristupilo je izradi pravilnika i vođenju tzv. registra pedofila u saradnji sa svim kantonalnim MUP-ovima i Federalnom upravom policije (FUP). Registar u Federaciji BiH na snagu stupa 26. septembra i biće tajan, javlja BHRT.
Elektronska baza podataka
Jasno je da su neophodne i izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koje će osporiti pravo otkupa kazne, a nadležni uvjeravaju da će se pred poslanicima naći u narednih mjesec dana.
U Registar će se upisivati lica pravosnažno osuđena za krivična djela iz Krivičnog zakona Federacije BiH kada su učinjena prema djeci i maloljetnicima. Registar će se voditi na principu elektronske baze podataka.
Federalna zastupnica Lana Prlić koja je zakon uputila u parlamentarnu proceduru i oni koji su radili na izradi zakona kažu da će podaci biti tajni i koristit će se samo u službene svrhe, jer je takva praksa i u svijetu.
-Pristup tome će imati MUP-ovi, sudstvo i tužilaštvo, registar će sam po sebi biti tajan i trajan, što znači da se podaci neće brisati iz registra. Po ovom zakonu su sve institucije i ustanove koje su u direktnoj ili indirektno rade sa djecom i omladinom su dužni pri zapošljavanju da provjere da li se neko od kandidata nalazi u tom registru, pojašnjava Prlić.
– U najgorem slučaju recividizma ovaj registar će pomoći da se ponovni počinitelj brzo locira i privede pravdi i sama činjenica da postoji registar može odvraćajuće djelovati na potencijalnog počinitelja, ističe pravnica Adna Hanić Zalihić.
Slučaj Moamera Kasumovića
Ova tema u fokusu је nakon što je javnost saznala da je glumac Moamer Kasumović presuđen za bludničenje nad maloljetnikom i kaznu zatvora od godinu dana zamijenio isplatom od 36.000 maraka. Stoga je jasno da su izmjene Krivičnog zakona u Federaciji BiH neophodne. Izmjene u proceduri, a novine u segmentu povećanja minimalnih kazni i da se određena krivična djela neće moći zamijeniti novčanom kaznom.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Federacije BiH Dragan Mioković kaže da sa federalnim ministrom pravde Vedranom Škobićem o ovome intenzivno razgovara.
-S njegove strane sam obaviješten da da će izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH da će biti na poslaničkim klupama po njegovim procjenama u narednih mjesec dana. U ovom zakonu je već predviđeno pooštravanje kazni za krivična djela protiv spolne slobode i morala, znači podići će se onaj donji minimum na kliznim kaznama i predviđeno je da se za ova krivična djela, odnosno za izvršioce ovih krivičnih djela ne može primijeniti otkup zatvorske kazne, kazao je Mioković.
-Od šest mjeseci do pet godina je predviđena krivična sankcija, jako je dobra. Ovdje podržavam sudije – malo se ohrabrite kada su u pitanju seksualni delikti, naročito kada su u pitanju žrtve maloljetnici. Ohrabrite se malo i idite prema maksimumu, poručuje kriminolog i viktimolog Hana Korać.
Iako otkup zatvorske kazne u Bosni i Hercegovini nije ništa neuobičajeno, jasno je da zakonska rješenja moraju biti takva da kada su u pitanju ovakva i slična krivična djela presuđeni ne mogu kaznu otkupiti.