Rodno utemeljeno nasilje
Zajednički apel žena BiH i Hrvatske za zakonsko priznanje femicida kao zasebnog krivičnog djela
Apel za uvođenje femicida u Kazneni zakon upućen je Parlamentu FBiH i Federalnom ministarstvu pravde kao zajednička akcije Ženske mreže Hrvatske i Ženskog pokreta USK -a, kojim koordinira Glas žene iz Bihaća
Ženska mreža Hrvatske i Ženski pokret USK uputili su zajednički apel za zakonsko priznanje femicida, uvođenjem definicija ubistva žene kao zasebnog krivičnog djela u Krivičnom zakonu Federacije BiH.
-Mi žene, aktivistice i članice ženskih organizacija iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine okupljene u Bihaću 20. i 21. septembra na Festivalu mira i rodne pravde, zabrinute stalnim rastom nasilja prema ženama od kojih je femicid najbrutalniji, a koje ostaje bez zadovoljavajućeg odgovora vlasti i institucija (vođene pozitivnim iskustvom Hrvatske, koja u Krivičnom zakonu prepoznaje femicid kao zasebno krivično djelo rodno utemeljenog nasilja) pozivamo predstavnike državnih tijela i vlasti da prema nadležnosti odmah i sad poduzmu potrebne mjere i korake kako bi se pitanje ubistava žena prepoznalo i u skladu s Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici definiralo kao teško ubistvo žene – kaže se u apelu Ženske mreže Hrvatske i Ženskog pokreta USK.
Polazeći od odredaba Konvencije (Istanbulska konvencija), koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013., a na snazi je od 1.8.2014. godine, zahtijevaju da se femicid odredi kao rodno utemeljeno ubistvo žene, odnosno ubisstvo žene zbog njenog roda te da se kazni kao najteži oblik krivičnog djela. Na ovaj način prepoznajemo femicid kao rodno uvjetovano ubistvo žene i najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja, koji žena doživljava zbog toga što je žena.
Zločini kao svakodnevnica
Sve brutalnija i češća ubistva žena u BiH: Zašto femicid ne može u zakone?
Nadalje, s obzirom na postojeće definicije femicida u UN dokumentima (Bečka deklaracija o femicidu), postojeća zakonodavna rješenja određenih evropskih država (Malta, Cipar, Belgija, Španija, Sjeverna Makedonija) te definiciju koju daje Evropski institut za rodnu ravnopravnost, smatraju da je potrebna proširena zakonska definicija femicida, navodeći određene pojavne oblike femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva žene i to femicid kao posljedicu rodno uvjetovanog nasilja, femicid koji je počinila bliska osoba, femicid kao zločin iz mržnje na temelju roda (mučenje odnosno ubistvo žene zato što je žena), ubistvo žene zbog kulture, običaja, vjere, tradicije ili „časti“, ciljana ubistva žena u oružanim sukobima, ubistvo žene povezano sa sakaćenjenjem ženskih spolnih organa, ubistvo žene uslijed počinjenjenja krivičnog djela protiv spolne slobode, krivičnog djela spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta ili trgovanja ljudima, ubojstva ženske djece i drugih oblika femicida kao rodno utemeljenog nasilja.
-Nadalje, kako bi sam Zakon uskladili s odredbama Istanbulske konvencije i kako bismo osigurali da se u sudskoj praksi dosljedno primjenjuje predloženo krivično djelo femicida, potrebno je u Krivični zakon uvesti dodatne definicije ključnih pojmova i osigurati rodno osjetljiv pristup. Stoga je potrebno radi bolje primjene i razumijevanja tog kaznenog djela u opće definicije Krivičnog zakona uvesti i definicije roda, rodno utemeljenog nasilja i žene, a na način kako to čini Istanbulska konvencija. Uvođenje posebne zakonske odredbe femicida kao teškog, rodno utemeljenog ubojstva žene, prvi je nužan korak stvaranja zakonskih uvjeta za sprječavanje i borbu protiv tog zabrinjavajućeg društvenog problema kršenja ljudskih prava i temeljnih ustavnih vrijednosti rodne ravnopravnosti – ističe se u saopćenju za javnost koje potpisuje Ženski pokret Unsko-sanskog kantona i Ženska mreža Hrvatske.
Kako se ističe, apel za uvođenje femicida u Kazneni zakon upućen je Parlamentu FBiH i Federalnom ministarstvu pravde kao zajednička akcije Ženske mreže Hrvatske i Ženskog pokreta USK -a, kojim koordinira Glas žene iz Bihaća.
