Rafali i HIMARS: Zašto se susjedi naoružavaju i šta mi (ne) radimo?

Vijest da je Srbija potpisala ugovor o kupovini 12 Rafala, supermodernih vojnih aviona iz Francuske, pratila je ona da je Hrvatska dogovorila kupovinu moćnih američkih artiljerijskih sistema HIMARS.

Državni interesi

Istovremeno, Hrvatske od 1. januara uvodi obavezno služenje vojnog roka koje će trajati dva mjeseca, dok isto odavno razmatraju i u Srbiji.

Treba naglasiti da se sve ove najnovije kupovine naoružanja dešavaju u vrijeme kada je jedan helikopter Oružanih snaga BiH pao u Jablaničko jezero, a mnogi se pitaju šta mi radimo po ovom pitanju.

Šta je razlog ovog ozbiljnog naoružavanja dvije zemlje, te gdje smo u svemu tome mi, pitali smo vojno-političkog analitičara Berku Zečevića.

On u razgovoru za Fokus govori da Srbija, ali i Hrvatske, rade sve ono, što bi svaka normalna zemlja radila.

“Radi se o normalnom procesu svake države koja ima svoje oružane snage i koje štite državne interese.

Sasvim je uredu ako i ako posmatramo u ovom momentu Srbiju, ona je imala ranije ruske avione. Prije nekoliko godina, pošto su ruskim avionima istekli resursi, jer su kupljeni za vrijeme SFRJ, a radi se o MIG-u 29 i MIG 21. Dosta njih je bilo na granici svojih resursa. Ukrajinski-ruski rat je natjerao Rusiju da čuva svoje avione, i onda je Srbija shvatila da ruski avioni realno nisu pokazali ono što su trebali u sukobu koji traje”, govori nam Zečević.

Srbija kupuje sa Zapada

Naš sagovornik nam govori da je primijećeno da ruski vođeni raketni sistemi nisu na nivou kataloških performansi, te se tako Srbija opredijelila da kupi sa Zapada.

“Prvo su kupili francuske radare, protivavionske rakete koje su već isporučene i sada 12 aviona Rafale. To jasno pokazuje da su u Srbiji shvatili da postoji razlika u tehnologiji između zapadnog i istočnog koncepta naoružanja. Također, kupili su protivavionske sisteme iz Kine, koji su isporučeni, kupuju i kineske dronove. S druge strane Hrvatska je imala MIG 21 koji su bili na remontu prije nekoliko godina, pa se pokazalo da taj remont nije bio u skladu s očekivanjem i jedno od rješenja u okviru raspoloživih financijskih sredstava, i Hrvatska je kupila 12 Rafala koji su korišteni i remontovani”, pojašnjava.

Napominje da je Hrvatska kupila i artiljerijske sisteme HIMARS od Sjedinjenih Američkih Država.

“Tu su jurišna oklopna vozila iz Finske i time je samo zaokruženo ono što svaka oružana formacija jedne države treba da ima. E sada ako se vežemo za nas, mi nismo normalna država. Ne zato što ne bi mogli biti, već što imamo dva entiteta, od kojih jedan nastoji da država BiH bude što slabija, a drugi dio da bude normalna država, ali isto nema mudrosti da ono što druga strana sprječava da nađe alternativna rješenja”, potcrtava.

Povećanje budžeta?

Budžet Oružanih snaga BiH zavisi od budžeta BiH, što svi znaju, a već duž niz godina se ne dopušta da dođe do bitnije promjene budžeta.

“Samo nedavno je došlo do male korekcije, odnosno povećanja primanja za ljude koji su u Oružanim snagama i ministarstvu odbrane. Tu je još jedan skroman dio za učešće u nabavci helikoptera, gdje je lavovski dio donacija Sjedinjenih Američkih Država. Praktično ne možemo planirati obnavljanje oružanih sredstava koje se nalaze unutar OS BiH, jer za to nema sredstava i ne postoji politički dogovor u tom smislu. Jedna od alternativa jeste i modernizacija vojne industrije. Kada se dogovoralo da postoje jedinstvene OS BiH, tada je rečeno da neće biti vojna industrija u sklopu Oružanih snaga i ministarstva odbrane i to je prebačena za ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo. U sklopu toga vojna industrija je postala praktično vid privredne djelatnosti, kojoj nije moglo da se posveti pažnja na državnom nivou, već je to prebačeno na entitetski nivo”, zaključuje u razgovoru za Fokus Zečević.