Komore razmatraju prekid štrajka advokata do sredine novembra

Na sastanku kojem su 19. augusta prisustvovali predstavnici advokatskih komora Federacije i Republike Srpske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Državnog suda i tužilaštva dogovoreno je da se obustava rada advokata pred Sudom BiH odloži do 15. novembra.

Ukoliko se do ovog datuma ne ispune zahtjevi advokatskih komora, obustava rada će se nastaviti. U tom slučaju, kako je dogovoreno, sačinit će se sporazum da se rad proširi na predmete gdje su optuženi već u pritvoru te na glavne pretrese.

Predsjednik Advokatske komore Republike Srpske Dalibor Mrša pojašnjava da je jedan od prijedloga na sastanku bio da se stavi moratorijum na obustavu rada do 15. novembra.

“To je jedan prijedlog koji mi sad moramo iznijeti pred naše skupštine, i evo ja ću pokušati obezbijediti kvorum da tu skupštinu do kraja sedmice održimo, a isto tako će i Federalna komora, oni imaju zakazanu vanrednu skupštinu 31. augusta“, pojašnjava Mrša te dodaje da su obje advokatske komore, u momentu kada je državni ministar pravde Davor Bunoza izrazio spremnost da potpiše prijedlog za izmjenu tarife, odlučile da se krene u rad na predmetima hitne prirode.

Obje entitetske advokatske komore stupile su u štrajk zbog neispunjenja zahtjeva da se usvoji prijedlog izmjena Odluke o naknadi troškova krivičnog postupka prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, koji je upućen Državnom ministarstvu pravde u septembru 2023., te da se izvrši isplata duga naknada i nagrada za rad advokata po službenoj dužnosti pred Sudom BiH.

Detektor je ranije pisao o tome da je advokata Edina Felića iz Bihaća Državni sud sankcionisao novčanom kaznom, nakon što se zbog štrajka advokata nije pojavio na ročištu.

Advokat Felić navodi da je Sud BiH prihvatio njegovu žalbu i vratio predmet na ponovni postupak.
Jasmin Abdagić, predsjednik Regionalne komore u Bihaću, kaže da će ova organizacija zauzeti stav prema Advokatskoj komori Federacije i tražiti od njih zaštitu advokata.

“Posebno ukoliko Sud krene s rigoroznijim mjerama, pa da isključuje advokate iz odbrane, odnosno odredi drugog advokata po službenoj dužnosti. Na taj način se advokatu direktno pravi puno veća šteta, a njegovom branjeniku se ukida pravo da bira sebi advokata, odnosno branioca koji će ga zastupati“, kaže Abdagić.

On naglašava da će ova regionalna komora zaštititi svoje članove i da oni neće biti oštećeni novčano.

Felić je jedini branilac koji je nepravosnažno kažnjen, navode iz Suda BiH koji nije sankcionisao advokate Vasviju Vidović, Rusmira Karkina i Mirka Blagojevića, koji se nisu pojavili na ročištima svojim branjenicima, o čemu je Detektor pisao.

Suđenje Vojinu Pavloviću za izazivanje mržnje odgođeno je u utorak, 27. augusta, zbog nedolaska branioca Mirka Blagojevića. Tada je predsjedavajući Sudskog vijeća Goran Radević kazao da ga Sud BiH neće kazniti, iako štrajk smatra neopravdanim i neprihvatljivim.

On je naveo da je Sud izmirio sve obaveze prema braniocima po službenoj dužnosti, ali da oni sada koriste štrajk kako bi se izborili za bolju poziciju.

Državni sud je početkom augusta saopštio da su sva dugovanja prema advokatima po službenoj dužnosti izmirena.

Da li je štrajk zakonit?

Državni ministar pravde Davor Bunoza smatra upitnim da li je obustava rada advokata u skladu sa zakonom.

Navodi da svaki štrajk i obustava rada podrazumijeva najavu nakon koje se mora zaključiti poseban sporazum o poslovima koji se ne smiju prekidati, a što proizilazi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, prema kojoj obustava rada ne smije ugroziti javni red i sigurnost.

On kaže da nije jasno da li se Zakon o štrajku i Zakon o radu primjenjuju na advokatske komore jer one nisu poslodavac advokatima, te da su advokatske komore trebale drugačije napraviti prvih nekoliko koraka u procesu obustave rada.

Sud BiH ne može istupati sa stavom u vezi sa situacijom proisteklom iz odluka advokatskih komora.

“Nije na Sudu da na neformalan način iznosi stav o zakonitosti takvih odluka. Naglašavamo da se ovdje ne radi o faktičkom štrajku, nego o obustavi rada na osnovu odluka advokatskih komora, te da bi za pitanje zakonitosti takvih odluka bilo potrebno provesti za to predviđene postupke“, navode iz Državnog suda.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kažu da brinu o ažurnosti rada pravosudnih institucija, te da će se svaki poremećaj rada sasvim sigurno negativno odraziti po efikasnost postupanja.

“Opšti interes je da se obustava rada advokata ne odnosi na hitne predmete, gdje propuštanjem prekluzivnih rokova mogu nastupiti štetne posljedice za osumnjičenu ili optuženu osobu, ili šteta za javni red i sigurnost“, kažu iz VSTV-a te dodaju da su insistirali da se odredi minimum procesa rada advokata za vrijeme štrajka.

Iz ovog najvišeg pravosudnog tijela u BiH pojašnjavanju da advokati jesu postupali u hitnim predmetima, ali u istražnoj fazi postupka, dok je stav VSTV-a da se mora proširiti i na fazu glavnog pretresa.

“VSTV BiH podržava dijalog, saradnju i pregovaranje advokata s relevantnim ministarstvima, te težnju za ostvarivanjem svojih prava i poboljšanju svog statusa i položaja, ali samo u skladu sa zakonom i međunarodnim dokumentima, nikako na način kojim se može ugroziti rad pravosuđa i dovesti u pitanje javni red i sigurnost građana“, kažu iz VSTV-a.

Mrša smatra da su od samog početka odluke advokatskih komore bile potpuno zakonite, te da državno i entitetsko ministarstvo uporno pokušavaju na konkretne slučajeve primijeniti odredbe Zakona o štrajku, kojim se reguliše odnos poslodavca i radnika.

“Advokatska komora Republike Srpske i Advokatska komora Federacije nije poslodavac svojim članovima. Advokatura ima potpuno drugačiju ulogu u jednom društvenom sistemu, u pravosudnom sistemu i već u prvim odredbama Zakona o advokaturi Republike Srpske, i isto tako u Federaciji, vrlo se jasno definiše položaj advokature – da je to samostalna i nezavisna djelatnost“, pojašnjava Mrša.

Dodaje da advokati ne mogu funkcionisati bez advokatske komore kao asocijacije, ali nemaju odnos poslodavca i radnika da bi se nametao određeni model ponašanja u smislu poštovanja minimuma procesa rada, te da bi se govorilo o zakonitosti ili nezakonitosti odluke.

On podsjeća na odredbe Zakona o krivičnom postupku, prema kojima optuženom mora biti omogućeno da ima odbranu već prilikom prvog saslušanja.

“Uporno se taj teret omogućavanja, odnosno obezbjeđivanja građanima BiH da imaju branioce koje postavlja sud, prebacuje na advokatske komore. Nisu advokatske komore te koje obezbjeđuju branioce, država je ta koja obezbjeđuje“, kaže on te navodi da u budžetu BiH i u entitetskim budžetima moraju biti jasno predviđene stavke budžeta za finansiranje odbrana po službenoj dužnosti.

Izmjene tarifa predviđaju značajno povećanje naknada advokatima

Predsjednik Advokatske komore Federacije Bekir Gavrankapetanović objašnjava da su obje advokatske komore angažovale sudske vještake kako bi izračunali kolika je vrijednost 100 maraka sada, u odnosu na 2005. godinu, kada je donesen Zakon.

Vrijednost boda se, prema aktuelnim odredbama odluke o naknadi troškova krivičnog postupka, utvrđuje u iznosu od tri marke, dok bi – prema izmjenama i dopunama koje je Državno ministarstvo pravde uputilo u daljnju proceduru – taj iznos trebao biti pet maraka.

Tako bi se, prema izmjenama, braniocima po službenoj dužnosti za sastavljanje prigovora protiv optužnice trebalo isplaćivati od 120 do 260 bodova, zavisno od krivičnog djela.

Prema izmjenama, braniocima u istrazi za svaku preduzetu radnju pripada od 60 do 130 bodova, dok im za svaki drugi i svaki daljnji započeti sat pripada iznos u vrijednosti od 15 do 35 bodova, zavisno od krivičnog djela.

Ukoliko se osumnjičeni ili optuženi nalazi u pritvoru, naknada advokata kao branioca se, prema novim izmjenama, uvećava za 20 posto za sve radnje koje su preduzete po advokatu za vrijeme dok pritvor traje. To uvećanje je prema aktuelnom zakonu deset posto.

Prema dopunama, advokatu čije je sjedište advokatske kancelarije udaljeno od Suda BiH ili mjesta gdje se izvršava određena krivično-procesna radnja više od 50 kilometara, za svaki započeti sat putovanja pripada nagrada za izgubljeno vrijeme u visini od deset bodova.

VSTV navodi da su Odluka o naknadi troškova krivičnog postupka prema ZKP-u BiH, odnosno Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, usvojene i u primjeni od 2005. godine, od kada se niti jednom nisu mijenjale, niti se visina boda usklađivala s porastom životnog standarda.

“Smatramo da su zahtjevi advokata u tom pogledu opravdani“, kažu iz VSTV-a te dodaju da ovo pravosudno tijelo podržava izmjene propisa koji će doprinijeti unapređenju rada sudova, kao i da vjeruju da će ispunjenje zahtjeva advokata uticati i na efikasnije postupanje advokata, što će doprinijeti i efikasnijem rješavanju sudskih postupaka.