Ekstremna suša: Umjesto vode, u koritima sarajevskih rijeka mulj, trava i vrane

Vodostaji Miljacke, Bosne i Željeznice, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, su na pojedinim mjestima na najnižem nivou u posljednjih 65 godina.

Na Vrelu Bosne, popularnom izletištu Sarajlija, nema slapova, a izvorište podsjeća na baru, zbog suše koja traje već nekoliko mjeseci, piše Radio Slobodna Evropa.

Neprijatan miris kanalizacije se širi duž sarajevskih rijeka, a umjesto patki, uz obalu se u mulju hrane vrane.

Rijeka Željeznica u opštini Ilidža je neprepoznatljiva. Trava izbija iz suhog korita, dok se alge suše na kamenju, koje se u normalnim okolnostima nalazi pod vodom.

Nivoi sarajevskih rijeka su pali između osam i 30 centimetara, pokazuju podaci Agencije za vodno područje rijeke Save, entiteta Federacija Bosna i Hercegovine.

Slična situacija je i sa vodozahvatima koji su izgrađeni za potrebe snabdijevanja stanovnika Sarajeva.

“Prisiljeni smo da noću spuštamo pritisak vode u mreži, kako bismo uzeli daha i spriječili uvođenje nepopularne mjere redukcije vodosnabdijevanja”, kaže Adnan Šerak, izvršni direktor “Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Kantona Sarajevo”.

On objašnjava da je vodovodna mreža u Sarajevu stara 50 do 70 godina, te svakodnevno otklanjaju veliki broj kvarova, zbog čega su pojedine ulice povremeno bez vode.

“Ali, i da nema kvarova, stanje sa vodosnabdijevanjem bi bilo tek malo bolje, jer na izvorištima nema dovoljno vode”, kaže Šerak za RSE.

Kaže da je Sarajevo 2012. godine imalo približno isti broj sušnih dana u ljetnom periodu, ali je te godine bilo oko dva metra snijega na Bjelašnici, te da se prema svim parametrima ovo smatra “ekstremnom sušom”.

“Prošle zime snijega skoro da nije bilo, pa se podzemne akumulacije nisu oporavile, zbog čega nismo ušli u ljeto sa dovoljnim zalihama u vodozahvatima i bunarima. Prema našim informacijama, od 1958. godine nismo imali topliju zimu”, kaže Šerak za RSE.

Šerak objašnjava da je ovo preduzeće dio vode preusmjeravalo i u Istočno Sarajevo, koje snabdijeva preduzeće iz entiteta Republika Srpska. Međutim, dodaje on, zbog nedostatka vode taj dio vodovoda je morao biti zatvoren 28. augusta.

On poručuje da ekstremna suša vlada u cijelom regionu i većem dijelu Evrope, te moli građane da racionalizuju potrošnju vode.

Izuzetno niski vodostaji rijeka podzemnih akumulacija negativno se odražavaju i na živi svijet i na vodosnabdijevanje, navode iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Emina Veljović, izvršna direktorica ekološkog udruženja “Aarhus centar u BiH”, kaže da Bosnu i Hercegovinu pogađaju klimatske promjene, ali i “nezakonito korištenje vodnih resursa, te nedovoljna zakonska regulisanost”.

“Mi smo početkom ove godine pokrenuli kampanju kako bismo ukazali na potrebu da nadležni dosljedno primjenjuju pravilnik o ekološko prihvatljivom protoku, koji postoji u entitetu Federacija BiH, ali nažalost ne i u entitetu Republika Srpska”, kaže ona.

Objašnjava da bi, prema tom pravilniku informacije o vodostaju, naročito na dijelovima gdje postoje hidrocentrale i drugi industrijski korisnici vode, trebali biti nadzirani u realnom vremenu i prezentirani građanima i inspekcijama online.

“Nažalost, taj online sistem još uvijek nije u funkciji, pa je jako teško kontrolisati da li izgrađene hidrocentrale poštuju ograničenja o količini zahvata iz vodotokova, koja su im navedena u dozvolama, jer su vodni inspektori podkapacitirani”, kaže Veljović.

Osim hidrocentrala, objašnjava Veljović, na vodostaj i kvalitet vode negativno utiču i “divlje deponije otpada” uz riječna korita, kakvih samo u Federaciji BiH ima čak 800.

“U Kantonu Sarajevo često imamo neke redukcije i prekide snabdijevanja vodom. Neophodno je ulagati u nove sisteme za prijenos pitke vode, jer i način na koji koristimo vodu jako utiče na vodostaj”, kaže Veljović.

Objašnjava da sječa šume, te intenzivna izgradnja na okolnim planinama, gdje su smještena skoro sva izvorišta za snabdijevanje Sarajeva, također, ugrožavaju vodotokove i smanjuju vodostaje.