“Imamo tri uslova”: Hoće li biti šta od povećanja penzija ili pomoći za penzionere u FBiH?

Penzioneri u Federaciji će prema svemu sudeći u narednom periodu na proteste. Ovo je u razgovoru za Fokus potvrdio predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Redžo Mehić.

Kao glavni razlog za najavljene proteste jeste kontinuirano nezadovoljstvo ove populacije (ne)radom Vlade FBiH i oglušivanjem na njhove zahtjeve.

“Zbog nas ne moraju ništa raditi”

-Čuo sam negdje usputno premijera da je izjavio da moraju raditi rebalans budžeta zbog penzionera. Ne mora zbog nas raditi ništa. Ništa što smo dobili od obećanja, Vlada nije ispunila, a sve zaključke koje je dala nisu naši, već njihovi. Naši su odbijeni iz cuga. Prije pet sam Vladi poslao dopis i tražio da se hitno očituju, a 11. septembra održat ćemo sastanak, sa svim predsjednicima u Federaciji, pripremili smo peticije i vidjet ćemo. Najvjerovatnije da ćemo morati na proteste, nema nam druge. To je nažalost rješenje, kazao nam je na početku Mehić.

Poručuje da je cilj izmjene i dopune zakona o PIO-u, odnosno članovi 79. i 80.

-Urađeno je istraživanje, odnosno parametri na koje se vrši i kroje potrošačke cijene i indeks rasta bruto domaćeg proizvoda. Dobili smo to usklađivanje redovno 6,5 %, a o vanrednom nema ni govora. Od tada smo počeli da vodimo rat i nismo vidjeli rješenje. Vlada je zvanično ispoštovala zakon, član 79, ali taj zakon nama ne ide u prilog i ne vodi ka dobrom, jer se kači za bruto domaći proizvod, a niti jedna zemlja nastala iz bivše Jugoslavije nije taj faktor. Pa čak i entitet Republika Srpska, jer su svi uzeli potrošačke cijene i prosječnu platu zaposlenika, što je drastična razlika. Normano, oni povećavaju po tom osnovu penzije. Nama bruto domaći proizvod ovisi od Ukrajine, Palestine i svih međunarodnih čimbenika, nema investicija i tako da nazadujemo, upozorava naš sagovornik.

“Čekati bolja vremena”

Kaže da očekuje da se iduće godine može očekivati usklađivanje od 2 posto.

-Zato smo zaključili da se pod hitno mora izmijeniti ovaj stav, redovno i vanredno usklađivanje, član 79 i 80. Ali to je naišlo kod Vlade na nož, rečeno nam je da ćemo dovesti u pitanje isplatu penzija, što nema blage veze. Kako drugi ne propadnu. Oni tretiraju redovno i vanredno usklađivanje, tražimo da ne bude ova bruto domaći proizvod, nego prosječna plaća i na tome ćemo istrajati.

Drugi naš uslov je dok se to ne provede, da se ljudima da neka crkavica, tzv. jednokratna novčana pomoć. Sama riječ jednokratna znači da ti daju i ti to potrošiš poslijepodne i Allahimanet. To je bacanje prašine ljudima u oči, odnosno krpljenje rupa, ali smo i to ukabulili, nek se da. Dakle oni koji imaju penziju do 1.000 maraka, jednokratna pomoć da iznosi 200 maraka, a oni preko 1000 maraka, da dobiju po 100. To su nam obećali ako bude rebalans.

Ovako niti znamo kad će biti niti koliko će biti povećanje. I treći uslov je bio da se povećaju sredstva za rehabilitaciju za pomoć. Srbija, npr. daje 12 maraka po članu, a mi dobijamo dvije marke. Pa šta mogu da uradim s dvije marke. Oni su to odbili i rekli da moramo sačekati bolja vremena”, razočarano nam govori Mehić.

Ni principijelno, a ni etički korektno

Jednokratna pomoć se ne može desiti bez rebalansa budžeta, kazao nam je Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

-Zasad nema najava da će se to desiti, ali pretpostavljam da se isti može desiti u septembru, eventualno oktobru, jasan je Čavalić.

Podsjeća da je ranije navodio primjer da će se to desiti u septembru, a sada je i pojasnio tu izjavu.

-Pa mislim da bi to bio jedan politički mamac za ovu Vladu da iskoristi momentum, jer bi to bilo u jeku lokalnih izbora. Naravno, to nije principijelno ni etički korektno i vjerovatno da krši neke propise CIK-a u smislu djelovanja izabranih funkcionera, ali svjedno, mislim da Vlada neće odoliti tom pozivu. Zašto nema najava rebalansa, odnosno jednokratne pomoći, pa vjerovatno jer postoji određeni strukturni problem unutar budžeta. Vidjeli smo informaciju od prije nekoliko dana da postoji izuzetan jaz između uplaćenih doprinosa za PIO i od onoga što Fond treba. Naravno taj jaz će se zatvoriti preko federalnog budžeta, ali je evidentno da postoje određeni problemi, zaključuje za Fokus Čavalić.