Tužna godišnjica
Procesuirati odgovorne za ubistva prijedorskih logoraša
Poruka sa ovog i sa svih drugih obilježavanja godišnjica jeste da istina mora biti zapamćena te da je nužno ponavljati sve ono što se dešavalo tokom rata kako ona ne bi pala u zaborav
Na godišnjicu obilježavanja ubistava 124 logoraša iz “Omarske” i “Keraterma” u Hrastovoj glavici kod Sanskog Mosta, članovi porodica ubijenih i udruženja logoraša pozvali su na procesuiranje odgovornih za zločine počinjene prije 32 godine.
Lakše podnijeti sjećanje
Srodnici žrtava navode da bi u slučaju donošenja presuda lakše podnijeli sjećanje i sve terete koje nose nekoliko decenija nakon počinjenja zločina.
Jasmin Musić kaže da su 5. na 6. august 1992. u Hrastovoj glavici ubijeni zatočenici prijedorskih logora smrti, među kojima je bio i njegov otac Samir, kao i veliki broj članova njegove porodice.
Pojašnjava da je njegov otac imao 24 godine te da su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani sa svim ostalim žrtvama 1998. godine, kada je otkrivena masovna grobnica.
Musić se prisjeća da je 2009. bila dženaza njegovom ocu, na kojoj je ukopan dio posmrtnih ostataka, dok je drugi dio ukopan devet godina poslije.
U razgovoru za Detektor on kaže kako je njegov otac bio vedrog duha, dobrog raspoloženja i vrlo pristupačan ljudima, kao i da je imao nekoliko trgovačkih radnji na području Prijedora te veći broj uposlenika.
“Mislim da bismo lakše podnijeli sjećanje i sve terete kada bi se odgovorni sankcionisali. Ovo je zločin za koji ne samo da niko nije odgovarao – ne samo da niko nije osuđen nego ni protiv koga nije podignuta optužnica – i bilo bi vrlo važno zbog budućih naraštaja, ne više ni zbog onih koji su ubijeni, ne više ni zbog mene i zbog nas porodica žrtava, jer smo mi nekako i naučili da s time živimo, ali bi zbog budućih generacija bilo vrlo važno sankcionisati počinitelje ovog zločina”, kaže on.
Civili bačeni u jamu
Sadmir Alibegović, predsjednik Udruženja logoraša Sanski Most, kaže kako su obilježavanju godišnjice prisustvovali članovi porodica, prijatelji, komšije, predstavnici udruženja logoraša te predstavnici vlasti.
Prema njegovim saznanjima, 5. augusta 1992. vlast Prijedora je organizovala prevozna sredstva kako bi tog dana došli u logore “Keraterm” i “Omarska”, gdje su pročitali spisak 124 logoraša, a potom ih prevezli u naselje Podvidača, gdje se nalazila prirodna jama dubine preko 25 metara.
“U blizini jame Hrastova glavica, tu su ih zadržavali te po trojicu, vezane žicom, vodili su na samu prirodnu jamu, gdje su egzekutori upotrebom vatrenog oružja i pucnjem u potiljak ubijali jednog po jednog”, pojašnjava Alibegović te dodaje kako su tom prilikom ubijeni civili bačeni u jamu.
Kako kaže, poruka sa ovog i sa svih drugih obilježavanja godišnjica jeste da istina mora biti zapamćena te da je nužno ponavljati sve ono što se dešavalo tokom rata kako ona ne bi pala u zaborav.
Hag osudio 17, Sud BiH 23 osoba za zločine u Prijedoru
Prema Bazi sudski utvrđenih činjenica Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), zatočenici iz logora “Keraterm” i “Omarska” su 5. augusta 1992. ukrcani u autobuse koji su krenuli prema Sanskom Mostu, a putem su srpske snage ubile nekolicinu njih, dok su leševi pronađeni na području zvanom Hrastova glavica.
Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora, dok je Sud BiH osudio 23 osobe na više od 380 godina zatvora.
