BiH ali i cijeli Balkan trenutno se nalaze pod “toplotnom kupolom”

Nastavlja se toplotni val koji u Bosni i Hercegovini, ali i na cijelom Balkanu, traje već više od 10 dana. Poslije podne se u našoj zemlji očekuju pljuskovi i grmljavina. U centralnim, sjevernim i sjeveroistočnim područjima Bosne su lokalno moguće intenzivnije padavine, praćeni jakim udarima vjetra i gradom. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna od 30 do 36, na jugu do 41 stepen.

U Sarajevu sunčano i vruće. Poslije podne se očekuju pljuskovi i grmljavina. Najviša dnevna oko 34 stepena.

Osjetan pad temperatura u naredna tri dana

Kada se pogleda dugoročna prognoza, vidimo blago popuštanje vrućina koje kreće od danas. Već od sutra, prema najavama meteorologa, počet će se spuštati maksimalne dnevne temperature, koje će u narednih nekoliko dana pasti debelo ispod 30 stepeni. Već u petak u najevćem dijelu Bosne maksimalne dnevne temperature neće prelaziti 25 stepeni Celzijusa.

Ipah, ugodnije vrijeme neće dugo potrajati, i dalje su na snazi upozorenja Meteoalarma za toplotne valove.

Cijeli Balkan i dijelovi istočne Evrope su pod toplinskim valom od početka jula

Nije samo Bosna i Hercegovina zahvaćena neobično dugim toplotnim valom, za koji su meteorolozi upozoravali da će biti jedan od ekstremnijih. Cijeli Balkan i dijelovi istočne Evrope su pod toplotnim valom od početka jula, a predviđa se da će vrućina potrajati još oko dvije sedmice, piše meteorološki servis Severe Weather Evrope. 

“Ovo je istorijski toplotni val s temperaturama koje dnevno prelaze prag od 40°C. Najintenzivniji je na Balkanskom poluotoku i istočnoj Evropi. Mora u mediteranskoj regiji također postaju vruća, mjestimice dosežući 30°C.

Prema prognozama globalnih vremenskih modela, temperature će tokom jula ostati znatno iznad prosjeka diljem južne i istočne Evrope”, piše SWE. Temperature su dosegle više od 30 stepeni u mnogim područjima, a više od 40°C zabilježeno je u Rumuniji, Srbiji, Albaniji, Bugarskoj, dijelovima Bosne i Hercegovine, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj posljednjih dana.

Najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u Srbiji

U Srbiji su, piše SWE, zabilježene istorijske vrućine. Meteorološka stanica u Vršcu (sjeveroistočna Srbija) zabilježila je minimalne temperature od 30.6°C u subotu i 31.2°C u nedjelju, što je najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u Srbiji.

Glavni grad Srbije Beograd izvijestio je o minimalnoj temperaturi od 27.3°C u subotu i 27.5°C u nedjelju. Te su vrijednosti također vrlo blizu rekordnih.

Visoke noćne temperature zabilježene su i u zemljama u okruženju, poput Hrvatske, BiH, Rumunije i Sjeverne Makedonije. Grčka je također primijetila da minimalna temperatura nije padala ispod 30°C na nekim postajama tokom vikenda.

Toplotni val će trajati još 7-10 dana

“Juli je poznat kao najtopliji mjesec ljeta, no temperature će i narednih 7-10 dana biti znatno više od prosjeka. Dnevni prosjek u mnogim regijama bit će oko 10 stepeni viši od prosjeka”, najavljuje SWE. Dodaju da je za ovakvu situaciju odgovorna toplotna kupola.

Šta je toplotna kupola?

Toplotna kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli zrak, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis. Međutim, snažan sistem visokog pritiska može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli zrak da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.

Sistemi visokog zraka u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem. Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.

“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, dodaje Grisogono.

Jedan od ekstremnih primjera toplotne kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi

Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.

Visoki pritisak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplotnom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.

Jedan od ekstremnih primjera toplotne kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.