“Četnička krv”, “zgažene Balije” i “mrtvi Hrvati”: Ko koga mrzi u Mostaru?

Građani žele sigurniji Mostar, s manje govora mržnje, pokazala je anketa koju je portal Bljesak.info proveo krajem maja među građanima Mostara. Gotovo 30 posto građana izabralo je taj odgovor u anketi kako bismo političarima poslali poruku što su stvarni problemi s kojima se građani susreću.

Razlog iseljavanja

Da se Mostar godinama bori s govorom mržnje i nije nova vijest. Grafiti s porukama mržnje koji su posljednjih godina nicali u gradu, svjedoče kako je problem itekako prisutan. A taj problem zahtjeva puno bolje rješenje i ozbiljniji pristup na više polja od običnog krečenja.

Pokazalo je to i istraživanje demografskih obrazaca u BiH i njihovih posljedica na društveno okruženje i razvojne potencijale na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini predstavljeno u martu 2024. godine u Mostaru.

Tada je iznesen podatak kako ljudi iz Bosne i Hercegovine najviše iseljavaju iz mjesta koja imaju povećan broj govora mržnje.

“Građani su jasno poručili da im je dosta ovakve politike, govora mržnje, retorike podjela i da žele vidjeti rebrendiranu politiku, preuzimanje političke odgovornosti za ono što se govori i radi”, kazala je Meliha Mulahalilović Žiško, ispred Westminster Foundation for Democracy.

Bljesak pitao mlade

Upravo mladi čine najveći postotak onih koji iseljavaju iz Bosne i Hercegovine, a njihov glas je najtiši. Tim povodom Bljesak je odabrao sedam mladih ljudi iz Mostara kojima su pokazali grafite mržnje ispisane po mostarskim ulicama te zatražili njihovu reakciju. Pitali su ih i osjećaju li se, kada vide takve natpise, sigurno u gradu. Odgovori su iznenadili te potvrdili kako bi glasovi mladih u Mostaru umjesto najtiši trebali biti najglasniji.

Imali bi gradski oci Mostara što naučiti od naših sugovornika. Podbacili su potpuno mostarski gradski vijećnici, kada je riječ o borbi s govorom mržnje, nakon što u kolovozu 2022. godine nisu dali odobrenje za uklanjanje uvredljivih grafita s mostarskih ulica.

(Nije) stvarna slika Mostara

Samo mjesec ranije užasnim grafitom oskvrnavljeno je pravoslavno groblje u naselju Vihovići, a mostarski gradonačelnik, Mario Kordić, tada je rekao da sumnja kako je to u funkciji ‘neke politike’ koja želi prebaciti fokus sa svega dobroga što se u Mostaru tada događalo.

“Zahvaljujući mještanima, gnjusni napisi su već bili uklonjeni. Zajednički smo osudili ovakve anticivilizacijske postupke”, napisao je na Facebook profilu gradonačelnik Kordić.

Usprkos činjenici kako su grafiti mržnje osvanuli i u siječnju 2022. godine na Partizanskom spomen groblju, mostarsko Vijeće nije uvidjelo kako je riječ o ozbiljnom problemu.

”Ovo nije stvarna slika Mostara, Grada u kome nastojimo da promoviramo toleranciju i međusobno poštovanje i uvažavanje svih vrijednosti koje baštine ljudi i građani Mostara”, kazao je tada predsjedatelj Gradskog vijeća Mostara Salem Marić.

No, usprkos priči mostarskih političara nije riječ o izoliranom slučaju.

“Niko se ne bavi time”

Da prebojavanje grafita nije dobro rješenje potvrdio je i primjer iz Vrapčića kada su u novembru 2023. godine ponovno osvanuli uvredljivi grafiti samo godinu dana nakon što ih je Grad pokušao učiniti nevidljivima.

“Što očekivati sutra? Da će nam doći i na kuće pisati grafite ili slupati automobil ili nešto slično… Niko se ne bavi time”, reagirao je na tu vijest zabrinuti čitatelj.

Gradonačelnik Kordić s ponosom je 25. maja 2022. podijelio s građanima vijest kako je Mostar postao jedan od mnogih gradova u BiH koji se obavezao na borbu protiv govora mržnje. Dogodilo se to u Sarajevu kada je više od 30 načelnika i gradonačelnika iz BiH potpisalo sporazume o posvećenosti u borbi protiv govora mržnje i drugih oblika negativnih poruka na društvenim mrežama.

Iako se očekivalo kako će se, u ovom slučaju Grad Mostar, ozbiljnije pozabaviti govorom mržnje na društvenim mrežama, vrijeme je pokazalo kako se stvari nisu pomakle s “mrtve tačke”. Govori to i službeni Facebook profil gradonačelnika Kordića gdje su se nebrojeno mnogo puta ispod određenih objava nizale poruke govora mržnje i uvreda upućenih upravo njemu i njegovim sugrađanima.

Građani imuni?

Da Grad Mostar nije poradio na ublažavanju govora mržnje i prijavljivanju onih koji takav govor šire, govori i činjenica da je broj zaprimljenih prijava upućenih nadležnom Tužiteljstvu zbog kaznenog djela Izazivanje narodnosne, rasne vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti uglavnom na istoj razini od 2021. godine do danas.

Potvrdila je to za Bljesak.info glasnogovornica Kantonalnog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ana Rajič.

Razočarava i činjenica da su građani postali “imuni” na svakodnevne izljeve govora mržnje što potvrđuje i broj zaprimljenih prijava. Naime, tokom 2021. godine u Tužiteljstvu je evidentirano pet kaznenih prijava koje su sadržavale obilježje ovog kaznenog djela. Godinu kasnije, evidentirane su dvije kaznene prijave, dok su tijekom 2023. godine evidentirane tri kaznene prijave koje su sadržavale obilježje ovog kaznenog djela.

Iako je prošlo malo više od pola ove godine, kako su nam potvrdili iz Tužiteljstva, zaprimljena je i evidentirana jedna prijava zbog ovog kaznenog djela iz članka 163. Kaznenog zakona Federacije BiH.

“Od gore navedenog broja, u četiri slučaja radilo se o nepoznatom počinitelju kaznenog djela počinjenog putem društvenih mreža”, potvrdila je Rajič za Bljesak.info.

Iz svog džepa

Što se tiče završetka postupka pred Tužiteljstvom, potvrđeno nam je da je u jednom slučaju podignuta optužnica, u četiri slučaja donesene su naredbe o neprovođenju istrage, dok je u pet slučajeva rad na predmetima još uvijek u toku.

“S obzirom na zakonsku definiciju govora mržnje, cijenimo da puno veći broj slučajeva predmeta završava podnošenjem prekršajnih prijava od strane policije pred nadležnim sudovima”, zaključili su iz Tužiteljstva za Bljesak.info.

Krajem aprila ove godine Grad Mostar je donio Odluku o usvajanju Akcijskog plana jačanja društvene kohezije Grada Mostara 2024 – 2027. “

Kohezija zajednice ogleda se u sposobnosti društva da osigura dobrobit svim svojim članovima uspješno upravljajući razlikama, a minimizirajući disparitete, podjele i marginalizaciju. Visok stepen društvene kohezije osnovni je uvjet za demokratsku sigurnost i održivi razvoj. Podijeljena i nejednaka društva nisu samo nepravedna, nego ne mogu jamčiti dugoročnu stabilnost i mir”, navedeno je u Odluci.

Između ostalog, među identificiranim izazovima a području Grada Mostara stoji i “nepostojanje službene procedure o osuđivanju djela počinjenih iz mržnje i predrasuda u institucijama”, kao i “postojanje većeg broja uvredljivih grafita na cijelom području grada”.

Uspostava protokola o osudi incidenata počinjenih iz predrasuda ili mržnje kao i detaljno detektiranje, sagledavanje i sanacija grafita i drugih objekata koji prenose poruke mržnje ili predrasuda samo su neki od prioritetnih oblasti djelovanja kao odgovor na gore navedene izazove.

Iako u Budžetu Grada Mostara ne postoji Stavka iz koje se može vidjeti na koji način će se Grad pozabaviti ovim prioritetima, može se iščitati kako će opet građani iz svog džepa plaćati gradsku “borbu” protiv nečije mržnje koja se nekažnjivo širi.