Uzunović: Bosnalijek ne može u regiju, ali svi iz regije mogu u BiH

Pravilnik o maksimalnim cijenama koji bi trebalo da se donese na državnom nivou, naravno da “Bosnalijek” podržava, kao i druge domaće kompanije. Međutim, način na koji je to pokušano da se izvede je zaista bio netransparentan i nije bio u skladu sa zakonima koji važe u ovoj državi, upozorio je u razgovoru za TV1 Nedim Uznunović, direktor Bosnalijeka, najveće farmaceutske kompanije u državi.

Posljednjih dana u medijima se mnogo govori o usvajanu pravilnika o maksimalnim cijenama u BiH koji će regulisati nivo cijena na tržištu. Jesu li cijene sada regulisane nekim propisima i kakav je generalno stav Bosnalijeka po tom pitanju?

“Kao što znate, naša država po Ustavu ima dva entiteta. U okviru jednog entiteta ima deset kantona i zdravstvo je podijeljeno u skladu sa tim ovlaštenjima federalne ovlasti, ovlasti RS i ovlasti kantona. Svaki od tih instituta vlasti ima zakone i podzakonske akte kojima su regulisani načini snabdijevanja lijekova kako na esencijalnim listama, tako i na komercijalnim.

Uzunović o slučaju “Panama Papers”: Sve aktivnosti obavljam u skladu sa zakonom

Pravilnik o maksimalnim cijenama koji bi trebalo da se donese na državnom nivou, naravno da Bosnalijek podržava, kao i druge domaće kompanije. Međutim, način na koji je to pokušano da se izvede je zaista bio netransparentan i nije bio u skladu sa zakonima koji važe u ovoj državi.”

Možete li pojasniti na koji način se to pokušalo izvesti?

[yuzo_related]

“Na državnom nivou postoji Agencija za lijekove koja može donijeti takav zakon. U Agenciji postoji tzv. Stručno vijeće koje predlaže taj pravilnik, a Agencija za lijekove ga dalje usvaja i predaje Ministarstvu civilnih poslova BiH, odnosno Vijeću ministara BiH. Trenutno Stručno vijeće koje sada radi je van mandata, odnosno ne predstavlja legitimno situaciju u državi. Pokušavaju da imenuju novo, međutim znate da u našoj državi imamo RS i FBiH, te Distrikt Brčko, koji daju svoje kandidate i ne mogu da se dogovore. Tu smo u pat poziciji.”

Svjedoci smo i da domaći proizvođači imaju jako loše pozicije na tržištu lijekova u BiH, te da uvoznici lijekova, na primjer iz Slovenije, pošto se o njima u posljednje vrijeme mnogo govorilo, godišnje izvezu više od 120 miliona KM naših sredstava. Mogu li domaći proizvođači snabdjeti tržište?

“Odgovorno tvrdim da domaći proizvođači, pa i sam Bosnalijek može da zadovolji osnovne potrebe stanovništva za lijekovima. Naravno, naše tržište je otvoreno prema svim proizvođačima, posebno iz regije. Dakle, oni nemaju nikakvih smetnji da prodaju na našem tržištu, čak ni na ovim esencijalnim listama, koje bi trebalo da donose vlade FBiH i kantona.

Situacija u okruženju je sasvim drugačija. Mi ne možemo iz raznoraznih razloga da prodajemo na esencijalnim listama ni u Hrvatskoj, ni u Sloveniji, iz razloga koji su i formalne i neformalne prirode. Dakle, jedino što prodajemo Makedoniji 100.000 eura i to lijeka koji ne postoji u Makedoniji, osim kod nas.

Dakle, svi oni mogu ovdje da rade i prodaju kako hoće. Oni su ne u ravnopravnom položaju sa nama, nego su u boljoj poziciji u odnosu na nas.”

Može li se ta situacija promijeniti u korist domaćih proizvođača?

“Pokušava se, imamo interese pojedinih vlada kantona, koje su to prepoznale. U federalnom zakonu postoji način da se zaštiti domaća industrija, što je i obaveza svake države i vlade. To je zakonom regulisano. Oni imaju pravo da ograniče broj lijekova i za svoje pare da kupuju ono što hoće.

Vidjeli ste da je Tuzlanski kanton zaista prvi krenuo u tu priču. Oni istrajavaju u tome i dan danas. Imaju problem sa Konkurentskim vijećem koje je donijelo rješenje ili odluku protiv liste koja više ne postoji. Potpuno su se pozvali na pogrešan zakon i tako dalje.

Dakle, imamo probleme u državi, gdje jedan organ pokušava nešto da uradi i pomogne, a drugi opstruiše. Iz kojih razloga je to, ja to u ovom momentu ne mogu komentarisati.”

Kako komentarišete najavu pojedinih vlada da će omogućiti, kako su kazali, bolju poziciju domaćim kompanijama na esencijalnim listama? Generalno, šta očekujete od naših vlasti po tom pitanju?

“Jednostavno, da se ponašaju prema nama onako kako je to u državama u okruženju, odnosno kako se njihove vlade ponašaju prema njihovim proizvođačima. Imate apsolutnu dominaciju uvoznih lobija i na esencijalnim listama, gdje 82 posto lijekova na esencijalnoj listi, koje plaćaju država, Federacija i kantoni, odlazi u inostranstvo, dakle novac se odlijeva iz naše države, a znate šta to znači za ekonomiju. Dakle, da se vlasti ponašaju onako kako se ponašaju vlade u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji prema svojim proizvođačima. U tom slučaju, mi bismo imali apsolutno drugačiju situaciju nego što sada imamo.”

Možete li nam reći nešto o poslovanju Bosnalijeka nakon što ste preuzeli poziciju direktora kompanije?

“Posljednje dvije godine Bosnalijek bilježi rekordne i prihode od prodaje i rekordnu dobit. U 2015. godini imali smo oko 127 miliona maraka prihoda i oko 11 miliona i 100 hiljada dobiti, tako da je to porast u odnosu na 2014. godinu, koja je imala oko 120 miliona prihoda i oko 10 miliona dobiti. U odnosu na prethodne periode to otprilike znači da smo za dvije godine akumulirali dobiti kao za prethodnih pet ukupno. Dakle, konstantni rast.”

Kakva je situacija sa zaposlenima?

“U Bosnalijeku je trenutno uposleno oko 850 radnika, imamo kontinuirani razvoj kadrova. Bosnalijek je za posljednje dvije godine, po raznim osnovama, državi uplatio oko 22 i po miliona KM. Od toga 9,3 miliona maraka u federalni PIO fond, a zavodima zdravstvenog osiguranja oko 7 miliona maraka. Da se vratimo na pitanje o iznošenju novca iz naše države, neka bilo koja farmaceutska kompanija kaže koliko je uplatila u budžet, ne samo farmaceutska, nego bilo koja druga kompanija koja poluje i radi u BiH, osim telekoma i elektroprivrede.”

Vlada FBiH je najavila prodaju svog udjela u Bosnalijeku. Očekujete li neke posljedice po poslovanje kompanije u tom slučaju?

“Oko toga se pokrenula neka kampanja. Bosnalijek je dioničko društvo. Vlada FBiH ima oko 19,25 posto dionica u kompaniji. To je takozvani manjinski paket i oni mogu s njim raditi šta hoće. Oni su vlasnici toga. Menadžment kompanije apsolutno nema ni pravo niti se može miješati dioničarima, tako da u tom smislu ni Vladi FBiH. imaju i Agenciju za privatizaciju koja s tim upravlja onako kako Vlada odluči. Apsolutno ne mislim da će se išta desiti, dobro ili loše, s tom prodajom vladinog paketa dionica u Bosnalijeku.”