Sloboda mirnog okupljanja
U FBiH pripremaju zakone o osjetljivoj materiji, evo šta poručuju iz OSCE-a
Iz Misije za Fokus: Uključeni smo, moraju se ispoštovati međunarodni standardi. Posebno osjetljivo pitanje je definiranje interneta kao javnog prostora
U proteklom periodu vlasti u Bosni i Hercegovini su počinili niz poteza usmjerenih ka ograničavanju osnovnih ljudskih prava i sloboda. To se posebno odnosi na vlasti RS-a gdje su zakonskim rješenjima znatno ograničili slobodu izražavanja a Samim time i djelovanje medijima.
No i na području FBiH određeni nivou vlasti su demonstrirali razmišljanja o zakonskim rješenjima koja bi za posljedicu imala ograničenje osnovnih ljudskih prava. Već izvjesno vrijeme se razgovara o zakonskim rješenjima o javnom okupljanju u Federaciji BiH, kao i u Kantonu Sarajevo. S obzirom na osjetljivost ove problematike Fokus je uputio niz pitanja Misiji OSCE-a u BiH.
Procesi u kantonima
Na upit da li je OSCE involviran u smislu sugestija kao i tehničke i druge vrste pomoći kako vlastima u FBiH tako i u Kantonu Sarajevo, iz Misije su nam odgovorili da ostaju posvećeni podršci vlastima u BiH u pripremi zakona o slobodi mirnog okupljanja u skladu sa ljudskim pravima.
-Misija je pomogla radnoj grupi u Kantonu Sarajevo 2021. godine, kao i nekoliko drugih kantona FBiH (Unsko-sanski, Posavski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Zeničko-dobojski, Kanton 10) u unapređenju njihovog zakonodavstva koje reguliše slobodu mirnog okupljanja. Nadalje, na sastanku održanom u Neumu 24. aprila 2024. godine, Misija i Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH, zajedno sa svim ministrima unutrašnjih poslova u Federaciji BiH, donijeli su zaključke koji se odnose na nekoliko pitanja sigurnosti i ljudskih prava, uključujući i ona koja se odnose na institucionalni odgovor na nasilje u porodici – ističu iz Misije OSCE-a u BiH za Fokus.
Nakon toga, navode, Misija je predložila organiziranje daljih konsultacija između federalnih i kantonalnih ministarstava o usvajanju Zakona o javnim okupljanjima FBiH.
-Nadamo se da ćemo uskoro vidjeti pokretanje ovog procesa i vjerujemo da će se nadležni organi složiti oko političkih aspekata ove inicijative. U tom smislu, Misija još jednom pozdravlja napore Brčko distrikta BiH, koji je prije tri godine napravio vrijedan presedan usvajanjem Zakona o mirnom okupljanju u skladu sa ljudskim pravima. Nedavno, nakon opsežnih konsultacija sa Misijom, Kanton 10, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton napravili su sličan korak ka potpunom usklađivanju sa međunarodnim standardima ljudskih prava usvajanjem vlastitih zakona – istaknuli su u odgovoru za naš portal.
Upitali smo ih šta vlasti FBiH i kantona trebaju posebno uzeti u obzir kako ne bi narušili ljudska prava i temeljne slobode donoseći ovakvu vrstu zakonskog rješenja.
-Puno i jednako uživanje slobode mirnog okupljanja ostaje izazov u cijeloj BiH zbog neopravdano restriktivnog i fragmentiranog zakonodavstva. Višeslojni i složeni sistem vlasti doveo je do nedostatka usklađenosti i konzistentnosti. Na nivou entiteta FBiH, nadležni organi, odnosno ministarstva unutrašnjih poslova FBiH i kantona, moraju procijeniti potencijalne koristi i rizike okvirnog entitetskog zakona o slobodi mirnog okupljanja – rekli su nam iz OSCE-a.
Kako su naveli, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Europska komisija Vijeća Evrope za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) su u teoriji prepoznali prednosti takvog zakona, a također su primijetili ustavnu odredbu koja poziva na “poštovanje kantonalnih prerogativa od strane FBiH, različite situacije u kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provedbi prilikom donošenja zakona i propisa koji obavezuju na cijeloj Federaciji”. Imajući to na umu, dodaju, Misija poziva na usklađivanje svih zakona sa relevantnim međunarodnim standardima ljudskih prava u najvećoj mogućoj mjeri i na potrebnu koordinaciju između kantona i entiteta u provođenju takvih zakona.
Niz kontradiktornosti
-Što se tiče kantonalnih propisa, sa 12 zasebnih zakona o slobodi mirnog okupljanja koji su trenutno na snazi na odgovarajućim administrativnim nivoima, Misija uočava kontradiktornosti i nedosljednosti u zakonskim okvirima i praksi. Nažalost, mnogi od ovih zakona ne odražavaju vodeći princip pretpostavke u korist održavanja okupljanja ili druge principe koji regulišu uživanje ove osnovne slobode, kao što je detaljno navedeno u zajedničkim Smjernicama OSCE ODIHR-a / Venecijanske komisije o slobodi mirnog okupljanja – kazali su nam iz OSCE-a.
ODIHR i Venecijanska komisija su, podsjećaju, 2019. godine izradili izvještaj u kojem se detaljno navodi koji zakoni u BiH ne ispunjavaju standarde postavljene ovim Smjernicama, kao i nedosljednosti unutar pravnog okvira BiH.
-Misija je nedavno još jednom svih relevantnim vlastima naglasila ključna razmatranja za slobodu mirnog okupljanja, posebno u vezi sa Zakonom o javnom okupljanju FBiH. To je uključivalo davanje prioriteta ulozi vlasti u omogućavanju okupljanja u odnosu na strogu regulativu; usklađivanje domaćih definicija sa međunarodnim standardima i priznavanje različitih oblika mirnih okupljanja; osiguravanje da obaveze organizatora okupljanja budu u skladu sa međunarodnim normama bez nepotrebne birokratije; usklađivanje procedura obavještavanja o okupljanju sa međunarodnim standardima; zadržavanje zabrana okupljanja kao krajnjeg sredstva; ukidanje prekomjernih ograničenja u pogledu lokacije, vremena ili načina okupljanja; eliminisanje prakse nametanja „dodatnih bezbjednosnih mera“ organizatorima, jer su to nadležnosti vlasti; kao i osiguranje potpunog ukidanja ili značajnog smanjenja kazni, uključujući i osiguranje pravne sigurnosti, posebno s obzirom na niže kazne u nekoliko kantona – pocrtali su u odgovoru za Fokus.
Upitali smo ih i da li su upoznati s činjenicom da postoje ideje o tretiraju i interneta kao javnog prostora u kontekstu donošenja ovakvog zakona, čime se zadire u polje prava na slobodu izražavanja odnosno u polje slobode medija.
Ideje u KS
Te ideje prema informacijama s kojima raspolažemo postoje u organima vlasti KS odnosno u Ministarstvu unutrašnjih poslova KS, koje je ranije sačinjavalo Nacrt zakona o prekršajima koji je imao sporne odredbe po pitanju tretiranja interneta, a čime je zadirao i u polje slobode medija.
-Misija je pomno pratila dešavanja u Kantonu Sarajevo i drugim kantonima oko usvajanja i provedbe zakona koji imaju za cilj uključiti internet kao javni prostor za potrebe prekršajnog procesuiranja. Misija pozdravlja napore koji se ulažu po pitanju zabrinjavajućih trendova u vezi sa širenjem govora mržnje i drugog štetnog sadržaja u online okruženju. Međutim, svi koraci koji se poduzimaju da se prekršajni okvir proširi i na online sferu, uključujući društvene medije, moraju se u potpunosti pridržavati relevantnih međunarodnih standarda koji štite slobodu izražavanja i medija. S tim u vezi, neophodno je da sva ograničenja slobode izražavanja, kako online tako i offline, ispunjavaju kriterije zakonitosti, nužnosti, proporcionalnosti i nediskriminacije – odgovor je iz OSCE-a.
Kako su dalje naveli, imajući u vidu uticaj propagande, dezinformacija i takozvanih „lažnih vesti“ na demokratska društva, ključno je pristupiti definisanju ovih pojava sa krajnjim oprezom.
-Misija napominje da se BiH, kao država članica OSCE-a, obavezala na dvije važne deklaracije koje se bave ovim pitanjem: Zajedničku deklaraciju o slobodi izražavanja i “lažnim vijestima”, dezinformacijama i propagandi i Zajednička deklaracija o slobodi medija i demokratiji, obje od kojih naglašavaju važnost promocije slobodnih i nezavisnih medija uz suočavanje sa izazovima koje predstavljaju propaganda i dezinformacije. Kao takav, svaki propis koji utiče na slobodu izražavanja i medija treba pažljivo procijeniti i adekvatno izbalansirati u odnosu na druge suprotstavljene interese i prava, koja moraju biti zaštićena kako međunarodnim tako i domaćim zakonima i politikama – istaknuli su iz OSCE-a.
Upitani za komentar o potrebi uključivanja najšire javnosti kod sačinjavanja nacrta zakona o javnom okupljanju, naveli su da, kao što je sadržano u Ustavu BiH, zemlja se obavezala na puno i smisleno poštovanje osnovnih ljudskih prava – uključujući i slobodu mirnog okupljanja.
-Nažalost, praksa i zakonodavstvo širom BiH ne ispunjavaju ovu obavezu. Kao takva, predložena zakonska rješenja moraju biti pažljivo i temeljno ocijenjena u skladu sa relevantnim obavezama OSCE-a i međunarodnim standardima o slobodi mirnog okupljanja. Pri tome je ključno da se zakonodavni proces sprovodi na otvoren, inkluzivan i konsultativan način uz angažovanje svih relevantnih aktera – uključujući medije, civilno društvo, akademsku zajednicu i pojedince. Ovaj važan princip je više puta naglašen u prošlosti, a posljednji put u smjernicama OSCE-a o demokratskom donošenju zakona za bolje zakone iz 2024. godine. Opsežne javne konsultacije u izradi nacrta zakona o slobodi mirnog okupljanja su ključne za demokratski legitimitet, transparentnost i zaštitu osnovnih prava. Ovo osigurava uvažavanje različitih interesa, sprječava vlasti da uvedu restriktivne mjere bez prethodne najave i djeluje kao zaštita od zloupotrebe ovlasti. Učešće javnosti gradi povjerenje u pravni sistem, podstiče usklađenost i vodi ka efikasnijim i pravednijim zakonima tako što uključuje praktične uvide i rješavanje različitih potreba različitih zajednica. Ovaj inkluzivni pristup je od suštinske važnosti za stvaranje pravednih zakona koji štite slobodu mirnog okupljanja dok istovremeno povećavaju povjerenje javnosti i usklađenost – naveli su iz OSCE-a.
