SBF-ov panel o energetskom sektoru: Investitori traže olakšice u poslovanju
Drugog dana Sedme međunarodne konferencije Sarajevo Business Forum (SBF) – Perspektive Kina +16 CEEC prvi panel ponudio je diskusiju na temu Energetski sektor u regionu: prilike, trendovi i poticaji.
Moderator panela Shezad Abedi, šef Komore za trgovinsku razmjenu iz Turske pri grupaciji “BGC Partners”, koja je jedna od najvećih robnih berzi, izjavo je kako je veoma bitno priznati i prepoznati važnost energije. On je naglasio kako sve više zemalja radi zajedno na projektima u oblasti energetike i da je to trend koji je sve više prisutan u svijetu.
Njemački investitori zadovoljni
Guenther Neubert iz Ureda njemačkog gospodarstva u BiH i Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) predstavio je rezultate analiza njemačkih kompanija koje investiraju u BiH. Prema njima, Njemačka je, na osnovu investicija, najvažniji partner BiH, tvrdi Neubert.
“Postoji kontinuirana razmejna u trgovini u vezi sa energetskom efikasnošću između BiH i Njemačke. Imamo delegacije dviju zemalja koje komuniciraju. Taj opseg trgovine se povećao prošle godine za 12 posto, u pogledu ukupne trgovine to je 1,6 milijardi eura što Njemačku čini najvažnijim trgovinskim partnerom BiH. Ima oko 250 kompanija sa njemačkim kapitalom koje investiraju u BiH sa 350 miliona eura. Mi smo dio Njemačke mreže Komora od 130 ureda u 90 zemalja i u svakoj od zemalja provodimo ekonomske ankete”, rekao je Neubert.
Prema njegovim riječima, 91 posto ispitanih njemačkih kompanija, investitora u BiH, reklo je kako je razvoj bh. ekonomije u 2016. godini ostao na istom nivou kao i prošle godine, dok je 82 posto anketiranih reklo da očekuje bolje poslovne rezultate u ovoj u odnosu na prošlu godinu.
Sa druge strane, 80 posto njemačkih kompanija potvrdilo je kako bi ponovo ulagalo u BiH.
“Mi smo pitali njemačke investitore zašto su odabrali BiH kao mjesto za investiranje. Rekli su da su odabrali BiH zbog stabilne valute povezane sa eurom i blizine evropskog tržišta i zemalja Zapadnog Balkana. Rekli su da bi željeli veću političku stabilnost kao i pravnu, vladavinu zakona, realizaciju reformske agende i efikasnu javnu upravu, uspostavljanje boljeg fiskalnog sistema. Sve navodi na zaključak da je BiH interesantna lokacija za mala i srednja preduzeća: ponovo bi ulagali u BiH, ali očekuju bolje uslove”, zaključio je Neubert.
Kineske kompanije voljne ulagati
Na današanjem panelu obratio se i Lv Zexiang, predsjednik kineske građevinske i izvođačke kompanije “Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd”, koja je, kako je naglasio, prema podacima iz 2014. godine svrstana na 33. mjesto na listi svih građevinskih kompanija u svijetu po visini prihoda.
Lv Zexiang
“Naš promet je iznosio 600 milijardi dolara, imamo 99 kompanija širom svijeta. Ulagali smo u prekomorske zemlje, u fabrike cementa, namjensku industriju, pročišćavanje vode i izgradnju autocesta. Prošle godine smo obezbijedili više od šest milijardi dolara za investiranje širom svijeta. Imamo interes da investiramo u projekte, pregovarali smo u Srbiji, u Afganistanu smo dosta ulagali, u Kolumbiji smo učestvovali u izgradnji autoputa”, rekao je Zexiang.
Prema njegovim riječima, kineski investitori zainteresovani su za ulaganje u zemlje Centralne i Istočne Evrope u cilju otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja povoljnih ekonomskih uslova. Te zemlje, kako je rekao, moraju osigurati olakšice u poslovanju za investitore iz Kine.
“Kineska preduzeća su spremna dati svoj doprinos. Kineske firme moraju ulaziti na tržište u ove regije s ciljem promovisanja održivog ekonomskog razvoja, a zemlje, s druge strane, moraju razvijati dobre odnose sa kineskim kompanijama. Lokalne vlasti trebaju omogućiti pogodnosti za strane investcije u ovom regionu: poreske olakšice i jednostavne procedure. Na taj način se može omogućiti uspjeh i tako će obje strane imati koristi. Kineska preduzeća trebaju imati u vidu da mi na taj način otvaramo radna mjesta”, zaključio je Zeixang dodajući da vjeruje da će kineski investitori, u oblasti industrije, u regionu biti dočekani sa dobrodošlicom.
Energetski sektor najperspektivniji u regionu
Vuk Hamović je jedan od osnivača i izvršni predsjednik “EFT Group” sa sjedištem u Velikoj Britaniji, evropske energetske trgovinske kompanije koja posluje na jugoistoku centralne i zapadne Evrope, u Turskoj i baltičkim zemljama. Grupacija razvija dva velika investiciona projekta u BiH: Termoelektranu Stanari i Hidroelektranu Ulog.
“Kada pitate zašto investiramo u BiH, odgovor je jednostavan: imamo ovdje velike mogućnosti za investicije u energetskom sektoru. Pravno okruženje i politička stabilnost bi se mogli unaprijediti, ali su već na nivou koji je atraktivan investitorima. Energetski sektor je najperspektivniji u regionu, ali okoliš također treba uzeti u obzir: kako naći balans? Mislim da je odgovor jednostavan: mi smo dio Evrope, kad kažem mi, mislim na BiH, pitanje je trenutka kad će formalno postati dio Evropske unije, ali geografski to jeste. Naše iskustvo sa kineskim investirorima je odlično, završavamo zajednički termoelektranu u BiH, svi parametri pokazuju da sve ide i iznad dogovorenog, jako smo zadovoljni da možemo svima preporučiti tu saradnju sa kineskim partnerima koji su spremni, ne samo ponuditi ugovore i finansiranja, zajmove, spremni su razgovarati o dioničkom učešću”, rekao je Hamović.
Energetika je strateško opredjeljenje za investiranje u BiH u narednom periodu za Vladu FBiH, rekao je Senad Salkić, savjetnik ministra energije, rudarstva i industrije FBiH. Podsjetio je kako je jučer, u okviru prvog dana SBF-a, potpisan veliki ugovor o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.
Za nastavak velikih energetskih projekata u BiH, neophodno je usvojiti jednu energetsku strategiju koja će harmonizirati zakonske akte koji su “najveći kočničari investicija”.
Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, podsjetio je kako je Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju (EU) prihvatila sve direktive Evropske komisije koje će, u skorije vrijeme, biti implementirane i u susjednim zemljama stoga će se cijela regija ponašati prema istim, evropskim pravilima.
Predstavljajući energetski sektor u Hrvatskoj, Horvat je podsjetio kako ta zemlja trenutno oko 60 posto potreba za električnom energijom namiruje domicilnom proizvodnjom, dok manji dio uvozi. Kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, to je 13 posto uz činjenicu da se Hrvatska obavezala da taj udio podigne na 20 posto do 2020. godine.
