“Aplikacija LePetit je napravljena zbog moje i sve naše djece”

Istraživanja pokazuju da 40 posto djece predškolskog uzrasta u Bosni i Hercegovini ima neki poremećaj govora. Stručnjaci ističu da bi ovaj broj, nažalost, mogao rasti ukoliko se ne poduzmu snažnije mjere prevencije i intervencije.

Sanjin Husić, logoped i surdoaudiolog, navodi da su najčešći govorno-jezični poremećaji artikulacijsko-fonološki, potom zakašnjeli govorni razvoj, dok je na trećem mjestu mucanje.

– Artikulacijsko-fonološki poremećaji glasova podrazumijevaju nepravilno izgovaranje glasova i u praksi su najčešći artikulacijski poremećaj sigmatizam (nepravilan izgovor glasova C, Z, S, Č, Ž, Š, DŽ, Đ), rotacizam (glas R), lambdacizam (glas L), kapacizam (glas K), gamacizam (glas G). Uzroci govorno-jezičnih poremećaja danas su najčešće ekranizacija i nedovoljnja posvećenost roditelja djetetu – pojašnjava Husić za Fokus.

Njegovo mišljenje dijeli i edukatorica za djecu Lidija Sejdinović, poznata kao Teta Pričalica.

Ne koristite telefon da nahranite dijete

– Bitan razlog ove nepotrebne i alarmantne pojave jeste sve veća izloženost djece ekranima od najranije dobi. Zato ću kao edukatorica, spisateljica za djecu, kao zagovarateljica zdravog i prirodnog rasta i razvoja djece, i naposljetku, kao majka, neumorno apelovati na roditelje. Morate osvijestiti koliko štete nanosite svojoj djeci, svojim najbitnijim i najdražim bićima, kada ih izložite ekranima pod izgovorom da ih tako medijski opismenjujete ili ih tako smirujete da bi ih nahranili, dobili mir ili im iz bilo kojeg drugog razloga skrenuli pažnju – poručuje Sejdinović.

Naglašava da ekranizacija usporava dječiji cjelokupan rast, unazađuje govor, remeti razvoj emocionalne inteligencije, empatije i socijalizacije. Ekranima se djecu isključuje iz stvarnosti i uskraćuje im se nužan kontakt s drugim ljudima, koji treba da odgovore na njihovu potrebu za bliskosti, transferom emocija, znanja, učenjem govora i različitih ponašanja.

– Nadam se da ćemo uskoro zaustaviti ovu stihiju ekranizma kojoj su se mnogi pasivno prepustili – kaže Teta Pričalica.

I Husić savjetuje roditeljima da provode što više vremena sa djecom, da aktivno komuniciraju, igraju interaktivne igre, te koriste knjige i edukativne materijale. Uz to, vrlo je važno da i oni sami pravilno govore.

– Jedan od poznatijih uzroka govorno-jezičnih poteškoća je, također, tepanje djeci. S obzirom da dijete upija sve što kažemo, od najranije dobi pa nadalje, te s vremenom imitira sve što radimo, pa i način govora, trebali bi se truditi da što pravilnije govorimo. Ukoliko je naš govor nepravilan, postoji velika vjerovatnoća da će dijete prihvatiti takav govor kao ispravan te će ga na taj način i koristiti – kaže Husić.

Ukoliko roditelji primijete da dijete ima značajniji problem sa govorom uvijek se mogu obratiti najbližem logopedu. Međutim, postoje i alati koji mogu biti prva pomoć u slučajevima gdje postoji odstupanje pri izgovoru nekih glasova.

Detaljne ilustracije ubijaju maštu

Tačno je da mnogo vremena provedenog uz različite ekrane, telefone, tablete ili TV prijemnike može biti jedan od uzroka govornih poremećaja. Međutim, ne mora nužno značiti da su moderne tehnologije uvijek i u svakom slučaju nešto što je loše i što treba izbjegavati. Dakle, postoje pametni i prihvatljivi načini kako ih koristiti za dobrobit djece, a jedan od njih je mobilna aplikacija LePetit.

Dakle, prije godinu i po u BiH je lansirana prva mobilna aplikacija za djecu, roditelje, pedagoge i dječije terapeute koja sadrži audio priče i bajke na književnim jezicima Bosne i Hercegovine. LePetit.app sadrži više od 20 sati audio sadržaja sa 170 klasičnih bajki, te savremenih i terapeutskih priča. Nedavno je dopunjena kompletnim logopedskim programom koji predstavlja izuzetan alat za rad sa djecom. Naravno, aplikacija nije zamjena za logopeda, na čemu njen kreator i predsjednik Udruženja „Čuvari tradicije“ Adnan Koro posebno insistira.

No, krenimo od početka. U razgovoru za Fokus Koro naglašava da se ideja rodila zbog nedostatka kvalitetnih sadržaja za djecu na književnim jezicima Bosne i Hercegovine.

– LePetit.app je nastala iz stvarne potrebe. Kao roditelj dvoje male djece, vrlo brzo sam shvatio kako je veoma malo kvalitetnih odgojno-obrazovnih sadržaja za djecu na književnim jezicima BiH. Većina stvari koje trenutno cirkulišu i koje su dostupne dolaze iz inostranstva, prvenstveno iz Srbije i Hrvatske, te putem Youtubea iz cijelog svijeta. Ti sadržaji nisu kontrolisani, nisu nužno kvalitetni i sadrže jako puno neprimjerenog za djecu predškolskog uzrasta – kaže Koro.

To nije slučaj sa pričama koje se nalaze na aplikaciji LePetit. Pored toga, svaka od priča ima unikatnu ručno crtanu ilustraciju. Sve su rađene tako da izgledaju nedovršeno te ostavljaju djeci prostor da razvijaju maštu i kreativnost.

– Kada djetetu date Diznijevu ilustraciju koja ima milijardu detalja vi mu bukvalno uzmete sve, uzmete mu maštu i prostor jer ne treba ni o čemu da razmišlja, sve mu je servirano – pojašnjava Koro.

Svaku priču ispripovijedali su profesionalni domaći glumci i glumice. Posebno korisne djeci, ali i roditeljima, su terapetske odnosno iscjeljujuće priče koje nježno, ali efikasno, pomažu u rješavanju nekih teških situacija i izazovnih ponašanja.

Terapeutske priče za suočavanje sa izazovima

– Terapeutske priče su vrlo specifičan žanr. One su kreirane da pomognu djeci kada se suočavaju sa, recimo, bolešću ili gubitkom bliskih osoba, razvodom roditelja i slično. Ove priče vrlo suptilno, kroz sistem metafora, djeci objašnjavaju ovu tematiku na način koji je blizak njima. Oni se tako nauče nositi sa teškim situacijama i u svojoj glavi nekako poslože šta se desilo i olakšavaju, ustvari, roditeljima, pedagozima i odgajateljima koji im trebaju objasniti kada se dese te neke nezgodne situacije. Tu su i priče za svakodnevne izazove, recimo kada djeca ne žele da jedu, da se kupaju, peru zube i slično – kaže Koro.

Ono što je važno je da LePetit.app radi i bez upaljenog ekrana. Tako se cijeli fokus prebacuje na aktivno slušanje i razumijevanje književnih sadržaja, te na razvijanje mašte i kreativnog razmišljanja. Ideja je da roditelji izaberu temu, puste priču i ugase ekran. Može se koristiti u raznim situacijama, prije spavanja, tokom putovanja…

– Svaka priča ima sažetak, pouku i pitanja za diskusiju. To smo ubacili kako bi omogućili roditeljima i odgajateljima ili pedagozima da nakon slušanja mogu pokrenuti razgovor sa djecom, da iniciraju diskusiju, da djeca koriste nove riječi koje su čuli u tim pričama i tako razvijaju govor, jezik, vokabular… Iza aplikacije stoji vrlo kvalitetan tim ljudi, više od 50 stručnjaka. Imamo 25 poznatih glumaca iz BiH koji su posudili svoje glasove, zatim lokalne pisce, internacionalne pisce, ilustratore, postprodukciju – navodi Koro.

Terapeutske priče pisala je svjetski priznata autorica dječije književnosti, trenerica učitelja i edukatorica za roditelje Susan Perrow iz Australije. Njene četiri zbirke “ljekovitih” priča prevedene su na 12 jezika.

– Kontraktirao sa Susan i ona je izabrala stotinu najinteresantnijih priča za našu aplikaciju. Onda smo uradili profesionalne prevode na književne jezike BiH, na maksimalno interesantan način. Radi se o sadržaju koji ima puno rima i pjesmica koji navedu djecu da pjevuše, igraju i plešu, a u isto vrijeme slušaju tu tematiku – pojašnjava naš sagovornik.

Projekat podržala Evropska unija

Udruženje „Čuvari tradicije“ je u okviru projekta „Razvoj govora kroz moderne tehnologije“ prije dva mjeseca nadogradilo postojeću LePetit.app aplikaciju. Sada su uvršteni i edukativni sadržaji namijenjeni za preventivni i korektivni rad sa djecom koja imaju poteškoće u govoru. Radi se o 500 ilustracija i čak stotinu video sadržaja.

Značaj projekta prepoznala je Evropska unija, te ga je finansijski podržala u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2 koji implementira UNDP. Podršci se pridružila i Općina Novo Sarajevo. Aplikacija je, potom, predstavljena na edukativnim radionicama u sarajevskim vrtićima.

– U sklopu tog projekta razvili smo i u aplikaciju ubacili kompletan logopedski program govornih vježbi i instrukcija za roditelje, odgajatelje i pedagoge kako da rade sa djecom na ispravljanju nekih govornih poteškoća. Logopedski program je realizovan uz podršku Udruženja logopeda „Dobar glas“ iz Sarajeva. Oni su nam dali stručne savjete i instrukcije. Pomogli da kreiramo program koji se sastoji od govornih vježbi i uputa za roditelje – kaže Koro.

Za svaki od glasova sa kojima djeca imaju problem pri izgovoru, a o kojima je govorio Husić, postoji instrukcija kako se pravilno artikuliše i izgovara, te kako se postavljaju govorni organi. Upravo on sve to pojašnjava u video-materijalu.

– LePetiti.app nudi logopedski kutak u kojem roditelji mogu pronaći vježbice za artikulaciju kao i savjete kako ih primijeniti, te opće informacije za ostale govorno-jezične poremećaje ili odstupanja. Aplikacija, također, pomaže i pri zakašnjelom govornom razvoju gdje roditelji prema uputama logopeda mogu bogatiti vokabular djece i jačati ostale govorno-jezične elemente čitajući i slušajući priče poznatih autora – govori Husić.

Aplikacija je, uz dozvolu Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS, promovisana u sarajevskim vrtićima, te besplatno podijeljena na jednogodišnji period. Povratna informacija odgajatelja i pedagoga je izuzetno pozitivna.

Dugoročna egzistencija pod upitnikom

Svi koji to žele, aplikaciju sa audio-pričama i logopedskim programom mogu skinuti besplatno na probni period od 14 dana. Nakon toga, mjesečna naknada za njeno korištenje je pet KM, šestomjesečna 15 te godišnja samo 20 maraka. Prema dosadašnjim podacima, interes je veliki što pokazuje broj od oko 20.000 skidanja. Međutim, troškovi se jedva pokrivaju, pa sve funkcioniše samo zahvaljujući entuzijazmu ljudi iz razvojnog tima i pomoći partnera projekta. Jedan od njih je Fondacija „Mozaik“.

– Nastojimo stalno nadograđivati aplikaciju. Imamo još 300 priča spremnih za snimanje, ali, nažalost, nemamo novca da platimo glumce, studio, postprodukciju… Cilj nam je da ona u konačnici bude u potpunosti beplatna svima u BiH i da nađemo način da je neko od zvaničnih institucija preuzme, kontroliše i nadograđuje – ističe Koro.

Ukoliko se to ne desi i niko ne prepozna značaj ovog sistema na način da osigura dugoročnu egzstenciju, opstanak LePetita pod velikim je upitnikom.

Sve o aplikaciji možete naći i na njihovim profilima na društvenim mrežama Facebook, TikTok i Youtube.