Zašto FBiH gubi milione javnih prihoda od igara na sreću?

Ustav Federacije BiH garantira svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi jednakost pred zakonom. Tako je barem u teoriji. No, to tako nije i u praksi.

Neravnopravan položaj sa Lutrijom BiH domaći priređivači igara na sreću s uloženim privatnim kapitalom u neravnopravnom su položaju u odnosu na Lutriju BiH, što jasno ukazuje i sam Zakon o igrama na sreću (“Službene novine Federacije BiH”, broj 48/15 i 60/15). A to, u najmanju ruku, predstavlja kršenje Ustava F BiH koji garantira svakoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) jednakost pred zakonom.

Navedeni zakon Lutriji BiH omogućuje priređivanje klasičnih i posebnih igara na sreću, a da joj za obavljanje djelatnosti nije potrebno ama baš nikakvo posebno odobrenje Federalnog ministarstva financija (članak 8. stavak 2.). Što to znači u praksi?

To znači da Lutrija BiH može bez bilo kakvog uvjeta ili ograničenja predviđenog ovim zakonom priređivati igre na sreću, čak i do te mjere da se na nju ne odnosi niti obveza o udaljenosti poslovnica najmanje 100 metara od školskih i vjerskih institucija.

Naravno, za razliku od Lutrije BiH, ostali priređivači se toga moraju pridržavati. A to nije sve. Lutriji BiH je ostavljena mogućnost da u svome poslovanju radi što poželi, što je jasno vidljivo u članku 28. navedenog zakona, prema kojem Lutrija BiH daje svojevrsno odobrenje svim dugim pravnim subjektima (svim društvima, trgovinama, obrtničkim i ugostiteljskim radnjama i sl.), pri čemu je svima dovoljno da potpišu ugovor o poslovnoj suradnji, a da pri tome ne trebaju zadovoljavati nikakav uvjet predviđen Zakonom o igrama na sreću, što je nametnuto svim ostalim priređivačima.

BiH definira sljedeće naknade priređivača klađenja:

S ovakvim ovlastima, Lutrija BiH bi sa svojih 578 lokacija trebala biti najjači pravni subjekt na tržištu priređivanja igara na sreću u FBiH. No, prema financijskim pokazateljima ona je upravo suprotno, tj. najlošiji priređivač igara na sreću u odnosu na priređivače u privatnom vlasništvu.

Ova konstatacija jasno upućuje na dva moguća zaključka: ili je menadžment Lutrije BiH nesposoban, za što je odgovorna Vlada FBiH, ili je riječ o isisavanju novca preko ugovornih domaćih i stranih pravnih subjekata.

Očito Lutrija BiH preko svojih političkih linija nesposobnost u radu pokušava prekriti promjenom postojeće zakonske regulative na način da financijski uništi već dobro iscijeđene domaće priređivače igara na sreću te da ukine tržišno natjecanje koje je već u startu uvelike uništeno.

Neravnopravan položaj sa inozemnim priređivačima

No, neravnopravan položaj s Lutrijom FBiH samo je dio priče. Domaći priređivači igara na sreću klađenja u Federaciji BiH su već po aktualnom Zakonu o igrama na sreću u neravnopravnom (čitaj: podređenom) položaju i u odnosu na inozemne priređivače klađenja na teritoriju Federacije BiH.

Naime, priređivači klađenja poput ”Bet-at-home”, ”Bet 365” , “BWin”, “WWin”…, mahom su registrirani u poreznim oazama Mauriciusa, Malte, Cipra i sl., te nesmetano priređuju klađenje na teritoriju Federacije BiH putem interneta i prikupljaju depozite putem svojih sestrinskih ili partnerskih firmi koje su registrirane u FBiH.

Dok državni aparat FBiH cijedi uredno registrirane priređivače koji pune proračun FBiH s oko 40.000.000,00 KM godišnje samo od direktnih naknada i poreza od klađenja, s druge strane (ne)namjerno pušta da inozemne kladionice iznose novac iz FBiH bez ikakve registracije, naknade ili poreza, što jasno ilustrira uzrečica “psi laju, a karavane prolaze”.

Važeća zakonska regulativa (Zakon o igrama na sreću “Službene novine Federacije BiH”, broj 48/15 i 60/15) u Federaciji BiH definira sljedeće naknade priređivača klađenja: Pored ovih troškova i naknada u proračun FBiH se uplaćuje 5% od uplate na sportska klađenja, 300,00 KM za svako uplatno mjesto za RNG klađenja te 10% na sve dobitke koji prelaze 100 KM, što godišnje od uredno registriranih priređivača iznosi oko 40 milijuna KM.

Prema nekim istraživačkim procjenama iznos novca koji se nezakonito prenese na strane kladionice je oko 40% od svih uplata u igrama na sreću u FBiH što iznosi više stotina milijuna maraka… Ilustracije radi, kada bi doveli u odnos položaj domaćih priređivača klađenja sa inozemnim priređivačima, to bi izgledalo ovako: Jasno iz ove ilustracije proizlazi da od stranih kladionica nitko nema koristi, niti domaći priređivači niti država.

Dakle, na svakih 100 KM uplate dobitnih listića država gubi 100 KM naknade i poreza, a legalni domaći priređivači gube cjelokupnu uplatu. Upravo nakon uvođenja naknada i oporezivanja dobitaka, većina igrača prelazi na inozemne internet kladionice, što je uzrokovalo pad prometa domaćim priređivačima, a time je za očekivati manji priljev novca u proračun FBiH, odnosno odljev novca iz FBiH u Republiku Srpsku i zapadnoeuropske zemlje.

Također, na navedenom primjeru je jasno vidljivo iz kojeg razloga igrači odabiru klađenje putem inozemnih internet stranica i u kojem položaju su domaći priređivači u odnosu na inozemne priređivače.

Ukoliko igrač odluči izvršiti uplatu na neki događaj u ukupnom iznosu od 100,00 KM, taj isti iznos se u pogledu eventualnog dobitka uvelike razlikuje, ovisno o tome da li ga je isti uplatio kod inozemnog ili domaćeg priređivača.

Naime, uplata od 100,00 KM predstavlja upravo i iznos uloga ukoliko se igrač želi okladiti kod inozemnog priređivača, dok kod domaćeg priređivača ulog iznosi 95,00 KM, nakon oduzimanja naknade od 5,00 KM. Ukoliko iznos uloga pomnožimo s koeficijentom 10,00 isplata će mu iznositi 1.000,00 KM kod inozemnog, odnosno 855,00 KM kod domaćeg priređivača. Iz navedenog primjera razvidno je kako razlika prilikom isplate iznosi čak 145,00 KM, a što je samo po sebi dovoljno dobar razlog da se igrač odluči za klađenje kod inozemnog priređivača.

Neravnopravan položaj sa priređivačima na crno

Po tko zna koji put ispostavilo se nepisano pravilo “dok radiš na crno nitko te ne dira”, u odnosu na priređivače koji su registrirani i uredno plaćaju svoje obveze. Naime, kladionice nesmetano priređuju klađenja preko aparata (kladomata) čiji se broj popeo na vrtoglavih 2.000 komada po ugostiteljskim objektima, s tendencijom rasta.

Usporedbe radi, ako prijavljeni priređivači posluju s 2.500 uplatnih mjesta i plaćaju doprinose za oko 5.000 radnika (40 milijuna KM direktnih naknada i poreza + 25 milijuna doprinosa), nameće se pitanje: Koliko država i regularni priređivači gube na tržištu radi rada na crno aparata-kladomata po ugostiteljskim objektima?

Isto tako nameće se pitanje kome je u interesu (političkom ili konkurencijskom) da se regularni priređivači koji uredno izmiruju obveze, opterete s enermnim nametima dok se crno tržište aparata-kladomata uredno zaobilazi (štiti) i otvara mu se prostor za nesmetan rad i razvoj. Prema podacima iz Porezne uprave FBiH za internet klađenje u FBiH registrirale su se samo dvije kladionice dok sve ostale kladionice priređuju putem interneta sportsko i RNG kađenje, a da država ne prihoduje niti jednog feninga.