Dodik i “Pavlović banka”: Odnos političkih snaga diktira istrage
Udarna vijest ovih dana u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama u regionu, bila je potvrda Tužilaštva BiH da se protiv aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vodi istraga povezana s poslovanjem “Pavlović banke“. Šta će ova istraga pokazati još niko nije siguran. Pojedini opozicioni političari u entitetu Republika Srpska sumnjaju da će i ova istraga završiti sudskim epilogom.
Glavni tužitelj Bosne i Hercegovine Goran Salihović potvrdio je za više medija kako se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vodi istraga povezana s poslovanjem “Pavlović banke” iz Bijeljine.
Predsjednik RS-a sada je suočen s istragom o tome na koji je način stekao vilu u Beogradu vrijednu više od 750.000 evra.
Krivičnu prijavu u ovom slučaju podnijela je Srpska demokratska stranka (SDS). Dodika terete da je kuću u elitnom beogradskom naselju Dedinje 2007. godine kupio gotovim novcem, pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod “Pavlović banke” koji mu je poslužio kao pokriće za tu sumnjivu transakciju.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Vukota Govedarica smatra da građane jedino može obradovati da institucije rade svoj posao.
“Očekujemo istragu. Mi sumnjamo da je tamo bilo svega i svačega….Šta će istraga pokazati ja ne mogu reći. Nadam se da ćemo dobiti kvalitetne odgovore. A u kvalitetnim odgovorima naravno može biti onih da je neko optužen ili oslobođeni“, rekao je Govedarica.
Dodik: Tužilaštvo nema dokaza
U sklopu pokrenute istrage ranije su uhapšeni vlasnik “Pavlović banke” Slobodan Pavlović i nekoliko njenih zaposlenika. Sud BiH dopustio im je boravak na slobodi do okončanja istražnog postupka.
Ono što je tokom istrage procurilo u medije je da istražitelji u “Pavlović banci” nisu pronašli primjerak ugovora o Dodikovu kreditu, niti je on evidentiran u središnjem registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.
Sam Dodik više puta je ocijenio da se radi o političkom postupku, a 16 februara javnosti je predočio svoj ugovor o kreditu kod “Pavlović banke” iz 2007. godine.
Prema riječima Dodika, Tužilaštvo BiH je utvrdilo da nema dokaza da je kredit vraćan, iako u ugovoru jasno piše da je postojao grejs period od 24 mjeseca, sa godišnjom kamatnom stopom od 50.000 konvertibilnih maraka (KM).
“Ja sam kupio nekretninu u Beogradu, tu nekretninu izdao i za nju dobijam 4.700 evra mjesečno, a gotovo cijeli iznos ide za otplatu kredita”, naglasio je Dodik.
Ne podizati optužnice bez argumentacije
“Kada god tužilaštvo podigne optužnicu volio bih da ima dovoljno snažnu argumentaciju, ko god je u pitanju, da ta optužnica s jedne strane bude potvrđena, a s druge strane da sud presudi na osnovu tužbenog zahtjeva. Nažalost to se ne dešava često izuzev u predmetima ratnih zločina. U svemu drugom, posebno kada su u pitanju organizovani kriminal i korupcija na najvišim političkim nivoima u BiH, najčešće se to završi na jedan kilav način. Što nije dobro. Ne treba optužnice podizati ako ne postoji čvrsta argumentacija i dokumentacija da takvo lice bude i presuđeno“, ocijenio je lider Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić.
Lider stranke Napredna Srpska Adam Šukalo ne vjeruje da će i ova istraga Tužilaštva BiH rezultirati pravosnažnom presudom Dodiku. U dosadašnjoj sudskoj praksi nismo imali nijedan slučaj da je visoko pozicioniranih političara u BiH provosnažno osuđen, objašnjava Šukalo.
“Nisam optimista da će u ovakvom pravosuđu neko poput Milorada Dodika biti procesuiran jer mislim da je pravosuđe u BiH pod političkom kontrolom. Iz tog razloga smatram da i ovi procesi koji se vode protiv visokih zvaničnika ukazuju na to da u BiH i njenim entitetima nema institucionalnih pretpostavki za borbu protiv kriminala i korupcije“, kazao je Šukalo.
Javnost u BiH oko čitavog slučaja malo je zbunjena, jer su iz Tužilaštva BiH dolazile kontradiktorne informacije prvo kako nema istraga protiv Dodika, a onda da ima, kaže predsjedavajući Odbora direktora Transparency internanationala BiH Srđan Blagovčanin.
“To ostavlja u javnosti jedan vrlo ružan utisak da tužilaštva zapravo imaju određene političke konekcije i da u zavisnosti od političkih odnosa snaga u zemljii oni prilagođavaju svoj rad na pojedinim predmetima“, smatra Blagovčanin.
Ni Blagovčanin nije optimista da bi u slučaju “Pavlović banka”, ali i drugim primjerima sumnjivih radnji u bankarskom sektoru RS za koje su utvrđene više milionske štete, na kraju neko mogao i odgovarati.
“Iako se radi o štetama velikih razmjera, i za zemlje mnogo bogatije od BiH, sve ovo vrijeme institucije su djelovale gotovo nezainteresovano. Mislim da zbog toga nemamo mnogo razloga za optimizam i da vjerujemo da su se tužilaštvo ili agencije za provođenje zakona preko noći prosvjetlile i odlučile preko noći rade svoj posao u skladu sa zakonom“, kaže Blagovčanin.
Ovakvim ocjenama na ruku idu i izjave glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića koji je potvrdio da je u nekim drugim krivičnim prijavama protiv Dodika Tužilaštvo obustavilo istrage.
