Trebevićka žičara kao poklon Sarajlijama za naredni 6. april (FOTO)

Gradonačelnik Ivo Komšić i dogradonačelnik Abdulah Skaka danas su svečano označili početak radova na izgradnji Trebevićke žičare, jednom od simobla grada Sarajeva, koja je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Čelni ljudi bh. glavnog grada izrazili su nadu da će radovi na izgradnji Trebevićke žičare biti gotovi naredne godine, te da će njeno otvorenje moći upriličiti 6. aprila kao svojevrstan poklon svom gradu na njegov dan.

“Ovo je važan dan, jer počinju radovi na izgradnji Trebevićke žičare. Pravo da gradimo žičaru formalno smo dobili sredinom januara ove godine. Do tada nismo mogli poduzimati aktivnosti, jer je žičara bila u vlasništvu GRAS-a. Skupština Kantona Sarajevo prenijela je to pravo na nas i sredinom januara smo potpisali notarski ugovor sa GRAS-om koji nam omogućuje da krenemo sa izgradnjom“, kazao je gradonačelnik Komšić.

Prvom fazom radova predviđeno je rušenje dolazne stanice na Trebeviću, koje ne bi trebalo trajati duže od mjesec dana. U međuvremenu će uslijediti i rušenje polazne stanice na Bistriku. Idejna rješenja polazne i dolazne stanice već su urađena.

“Investitor žičare je Grad Sarajevo. Imamo donatora za Trebevićku žičaru. Ta donacija stoji već nekoliko godina. Čekalo se da grad dobije pravo na izgradnju žičare. Cijelo vrijeme smo pravo na ta sredstva koristili i na temelju toga smo dobili pravo da gradimo žičaru. S tim sredstvima smo osigurali ovu investiciju i tu neće biti nikakvih problema. Osigurali smo i dodatna tri i po miliona KM za žičaru, što je uz sedam miliona donacije ukupno deset i po miliona KM. Potrebno nam je još milion i po KM da bi smo zaokružili tu investiciju. Žičara neće biti izgrađena tokom ove godine. Očekujemo da ćemo naredne u aprilu moći njom da se penjemo na Trebević“, naveo je Komšić.

Gradonačelnik je dodao da u podnožju žičare nema nikakvih problema sa bespravno izgrađenim kućama, koje su navodno remetile realizaciju projekta.

“Imamo staru trasu koju nećemo mijenjati. Nema tu nikakva bespravno izgrađena kuća. Ima malih problema sa drugim ili trećim stubom, ali to će se lako riješiti time što će polazna stanica biti uzdignuta za jedan sprat. Mjesta za stubove već postoje. Davno je urađena eksproprijacija. Općina Stari Grad nam stoji na usluzi i oni će i dalje učestvovati u cijelom ovom projektu“, zaključio je Komšić.

Trebevićka žičara otvorena je 1959. godine. Pripremni radovi za njenu izgradnju počeli su 1956. godine, a sami građevinski i montažni radovi godinu dana prije otvorenja. Njena dužina je oko 2.200 metara, a vožnja je trajala 12 minuta. Sa pedesetak kabina moglo je biti prevezeno oko 800 izletnika u sat vremena.