Hoćemo li opet svjedočiti funkcionerskim kampanjama: Ovako to izgleda u Sarajevu

Ulica Panjina kula, koja se nalazi u Hrastovima na području sarajevske općine Centar, u izrazito je lošem stanju. Asfalt je velikim dijelom oronuo. Dijelovi ulice su zatrpani zemljom. Pješaci koji se upute ovom ulicom pri većim padavinama rizikuju povrede.

Emina Imamović-Šehić, predsjednica Mjesne zajednice Hrastovi – Mrkovići, također je stanovnik ove ulice. Za Fokus.ba kaže kako gotovo da ne postoji ulica na području općine Centar koja je u gorem stanju.

– Ona je sva izrovljena. Ukoliko želimo doći do centra grada, moramo maksimalno zaobilaziti naselje, kako ne bi rizikovali padove. Automobili većine stanovnika su dobrim dijelom nastradali jer je ova ulica neuslovna za vožnju. Lično sam u vrlo kratkom periodu morala uložiti više od 1.000 KM na zamjenu dijelova automobila – navela je Imamović-Šehić.

Prema riječima Imamović-Šehić, Općina je na svojoj veb-stranici još u decembru najavila asfaltiranje ulice, ali ga do danas nije započela

– U ovoj ulici se nalaze i ambulanta i apoteka i prostorije Mjesne zajednice. Više od 70 posto stanovništva mjesne zajednice je pogođeno ovom situacijom. Održali smo i zbor građana, tražili da nam se obrati načelnik Srđan Mandić i predstavnici Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija, ali se niko nije pojavio – kazala je Imamović-Šehić.

Brojni problemi

Ovo je jedan od brojnih lokalnih problema s kojima nakraj pokušavaju izaći građani Sarajeva. Ima ih u svim gradskim općinama. Građanima koji su primorani da ukazuju na probleme često je zajednička jedna stvar – čekanje. Čekanje da lokalna vlast rješava probleme građana, odnosno da radi ono za šta je plaćena.

Trenutno se nalazimo u izbornoj godini, a za nešto manje od dva mjeseca Centralna izborna komisija BiH trebala bi zvanično donijeti odluku o raspisivanju lokalnih izbora u oktobru. Praksa iz svih prethodnih izbornih ciklusa je takva da načelnici koji su istovremeno i kandidati za predstojeće izbore realizaciju određenog broj projekata „čuvaju“ za period neposredno prije izbora, kako bi dodatno poentirali u biračkom tijelu.

Možda će upravo i Ulica Panjina kula biti jedan od projekata koji će se baš okončati u mjesecima koji su pred nama, neposredno pred lokalne izbore ili u periodu takozvane funkcionerske kampanje.

Načelnici kandidati nerijetko iskorištavaju upravo taj period koji nastupa odmah nakon spomenute odluke CIK-a o raspisivanju izbora kako bi bili što prisutniji na terenu, kako bi promptno završavali projekte koje su trebali davno završiti, otvorili objekte koje su trebali ranije otvoriti, kako bi podijelili jednokratne pomoći, stipendije…

Hasan Kamenjaković iz Koalicije „Pod lupom“ kaže kako se u „kampanji prije kampanje“ vidi da su politički subjekti itekako aktivni, i to s ciljem utjecaja na samu volju birača, a isto tako i utjecaja i na same rezultate izbora.

– Vrlo često u ovom periodu dolazi do zloupotrebe javnih resursa na terenu. Tada se intenziviraju radovi na lokalnoj infrastrukturi. Često dolazi i do same realizacije projekata. Učestale su i posjete tim gradilištima. Sve se to onda promovira i putem društvenih mreža, a s ciljem podrške na nadolazećim izborima. Šarolika je lepeza poteza lokalne vlasti kojima su građani izloženi i prije nego što započne zvanična izborna kampanja. Riječ je o aktivnostima političkih stranaka koje se ne bi smjele dešavati – rekao je Kamenjaković.

Prema Izbornom zakonu BiH zvanična izborna kampanja počinje tek 30 dana prije održavanja izbora i završava 24 sata prije otvaranja glasačkih mjesta, dakle u septembru

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 17. jula prošle godine nametnuo je niz izmjena Izbornog zakona BiH. Neke od odredbi tretiraju i preuranjenu izbornu kampanju, odnosno zloupotrebu javnih resursa u tu svrhu.

Šta kaže Zakon

Tako je u Izbornom zakonu BiH dodat novi član u kojem se navodi da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 30.000 KM kazniti onaj politički subjekt koji, između ostalog, vodi izbornu kampanju u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.

– Na osnovu tih izmjena bili smo u mogućnosti i da vidimo neke prve sankcije kao što su naprimjer trgovina mjestima u biračkim odborima. Međutim, kada su u pitanju sami javni resursi, idalje je to široko postavljeno i neophodno je da dođe do dodatnih preciznijih izmjena Izbornog zakona. I nadležni organi trebali bi intenzivnije istraživati svaki konkretni navod o zloupotrebi javnih resursa i aktivnije raditi na njihovom sankcioniranju – tvrdi Kamenjaković.

No, funkcioneri/kandidati na izborima svoje aktivnosti u maju, junu, avgustu, pa i u septembru, odnosno u mjesecima uoči oktobarskih izbora prikazuju kao „redovan rad“, a suštinski se radi o političkoj promociji.

U četiri sarajevske gradske općine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, koje su predmet istraživanja Fokusa u ovom tekstu, načelnici koji su ujedno bili i kandidati na izborima u prošlosti su, baš u periodu nakon raspisivanja izbora, a prije same izborne kampanje, nerijetko povećali svoje prisustvo na terenu.

Ovakvih primjera je napretek i mogu se naći i na zvaničnim stranicama sarajevskih općina. Tako su tadašnji načelnici koji su bili kandidati, Ibrahim Hadžibajrić (NES), Nedžad Ajnadžić (SDA), Nedžad Koldžo (SDA) i Semir Efendić (tada SDA), u 2016. i 2020. odnosno u periodu nakon CIK-ovih odluka o raspisivanju lokalnih izbora dijelili jednokratnu pomoć penzionerima, stipendije učenicima, te su obilazili tek otvorena gradilišta

Naprimjer, u predizbornom periodu 2016. je na području Općina Novo Sarajevo započeta gradnja čak 10 dječijih igrališta na području Velešića, Grbavice, Hrasnog, Dolac-Malte i Čengić-Vile. Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad, a ujedno i kandidat za lokalne izbore 8. juna 2016. godine je na Brdu Žuč organizirao najveću do tada manifestaciju obilježavanja bitke na ovoj lokaciji. Općinski budžet za tu svrhu iznosio je 50.000 KM. Organiziran je prijevoz za 2.000 građana. Cjelokupni događaj upotpunila je nova bina i 20 velikih bijelih šatora.

Kao načelnik Općine Centar ali i kandidat na lokalnim izborima 2020. godine, Nedžad Ajnadžić (SDA), je u maju i junu često obilazio gradilišta na Šipu i Marin Dvoru, uručivao urbanističke saglasnosti za izgradnju džamije na Kromolju, a za prvačiće osiguravao udžbenike, školski pribor i ruksake.

Zloupotrebe javnih resursa

Tadašnji načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić (NES), koji je bio i kandidat na lokalnim izborima u oktobru 2020. godine, još sredinom maja, dakle, neposredno nakon raspisivanja izbora, potpisao je niz sporazuma o sanaciji ulica u naseljima Bistrik, Vratnik Kovači, Toka-Džeka, te u mjesnim zajednicama Ferhadija, Sumbuluša i Medresa. Iz budžeta je za ovu svrhu izdvojeno 1,4 miliona KM.

Stanovnici Ulice bajramuša u mjesnoj zajednici Hrid-Jarčedoli su baš u tom periodu dočekali početak sanacije lokalnog puta na koji su čekali 30 godina, odnosno 12. godinu mandata načelnika Hadžibajrića.

Da li ćemo i ove godine, u periodu koji će uslijediti odmah nakon CIK-ove odluke o raspisivanju izbora u maju, ponovo gledati „kampanju prije kampanje“? Informacije o nerealiziranim obećanjima aktuelnih načelnika Starog Grada, Centra, Novog Sarajeva i Novog Grada upućuju na to da hoćemo.

Općina Stari Grad specifična je po tome što je četverogodišnji mandat 2020. započeo jedan načelnik, a to je Ibrahim Hadžibajrić, dok će ga drugi načelnik do oktobra ove godine okončati, a to je Irfan Čengić (SDP).

Naime, Hadžibajrić se trenutno nalazi u pritvoru jer se sumnjiči za organizirani kriminal, pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje i davanje dara. Na referendumu održanom 23. jula prošle godine izglasan je njegov opoziv. Irfan Čengić je na vanrednim lokalnim izborima, održanim 29. oktobra iste godine, izabran za njegovog nasljednika.

Prema analizi Istinomjera, u Starom Gradu ostala su potpuno neispunjena obećanja, a koja se odnose na smanjenje obuhvata zaštićenog područja Bembaša, izgradnju simbola odbrane Grada Sarajeva na lokalitetu Čolina Kapa, izgradnju objekata na Baščaršiji, obnovu trebevićkog opservatorija i izgradnju stadiona na Darivi.

Slučaj „Zgrada“

Nerealiziran je i projekat izgradnje sportsko-rekreativnog centra Bembaša koji je započeo još u vremenu dok je Hadžibajrić bio načelnik Općine Stari Grad. U ovom višemilionskom projektu učestvuju još i vlade Federacije BiH i Kantona Sarajevo.

Novi načelnik Općine Stari Grad je je zvanično preuzeo mandat 17. novembra 2023. godine. Ovo je njegova prva, ali istovremeno i posljednja godina mandata.

Iako je Čengić naslijedio niz nerealiziranih projekata, za njegovu sugrađanku Maju Štabek-Gilha to nisu argumenti da se ne uključi u rješavanje gorućeg problema koji ima ona i drugi stanari zgrade u Ulici Maguda 3 u naselju Alifakovac.

Riječ je o zgradi izgrađenoj 1903. godine, koja je pod zaštitom države, odnosno unutar zone nacionalnog spomenika „Historijski urbani krajolik Sarajevo“.

– Uprkos toj činjenici, općinska administracija, na čelu s bivšim načelnikom je u ljeto 2021. godine investitoru prodala parcelu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta i s namjerom da izda sve potrebne dozvole za gradnju. Ta parcela se nalazi ispred našeg stambenog objekta i više od 100 godina je služila kao dvorište naše austrougarske zgrade, a Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uvrštena je u nacionalni spomenik HUK – kazala nam je Štabek-Gilha, koja je na čelu neformalne grupe građana „Zgrada“.

Navodi da je općinska administracija prije same prodaje zemljišta, cijepanjem zaštićene parcele, pokušala jedan njen dio nelegalno izdvojiti iz nacionalnog spomenika kako bi mogla zadržati nadležnost za izdavanje svih dozvola za gradnju, jer je u obuhvatu nacionalnog spomenika za izdavanje dozvola nadležan federalni nivo, a ne Općina.

– Međutim mi smo to otkrili i slučaj prijavili svim nadležnim institucijama, te tražili i stručno mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Komisija je, zapravo, potvrdila ono na šta smo i mi sumnjali, da je cijepanje parcele izvršeno u tajnosti, da Komisija nije obaviještena, da je i novonastala parcela dio nacionalnog spomenika, te da Općina nije nadležna za izdavanje bilo kakvih dozvola na tom prostoru. Osim što je ovo prostor nacionalnog spomenika HUK, sporna parcela je ujedno i nestabilan teren, izuzetno nepovoljan za gradnju, te bi bilo kakvi radovi na ovom prostoru mogli statički ugroziti naš austrougarski stambeni objekat, a u najgorem slučaju dovesti do njegovog urušavanja, čime bi bili ugroženi životi i imovina 8 porodica – rekla je Štabek-Gilha, dodajući da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) kompletan predmet izuzela iz Općine Stari Grad.

Projekti u Centru

Jedan od projekata s područja Općine Centar koji bi mogao biti završen netom pred izbore je gradnja arheološkog parka na uglu ulica Kulovića i Branilaca Sarajeva gdje se nekada nalazila Kalin hadži Alijina džamija. Projekat je najavljen 28. februara ove godine, a na njemu zajedno rade Općina Centar i Vlada KS. Inače, 28. decembra 2023. raspisan je tender, a u budžetu Općine Centar je za ovaj projekat predviđeno ukupno 1.100.000 KM. Treba napomenuti da su o ovom projektu govorili i prethodni načelnici, pa je tako i bivši načelnik Nedžad Ajnadžić potpisao sporazum sa IZBiH o konzervaciji ovog prostora.

Prema podacima Istinomjera, na šest obećanja Srđana Mandića (Naša stranka) tokom proteklog mandata nisu zabilježene aktivnosti na njihovom ispunjavanju, a riječ je o besplatnom korištenju neperspektivnih općinskih prostora, uspostavljanju odjela za privlačenje direktnih investicija, uređenju teniskih terena na Koševu, uvođenju građanskog sata, kompletiranju mreže biciklističkih staza te proširenju plinske mreže na brdska naselja.

Fahrudin Arnautović, stanovnik je Grbavičke ulice u Općini Novo Sarajevo. On i drugi stanari zgrade u Ulici grbavička na broju 1 imaju niz zamjerki na rad općinske adminitracije na čelu s načelnikom Hasanom Tanovićem. Općini zamjeraju što je u posljednje vrijeme zapostavila ovu ulicu, posebno u segmentu komunalne higijene.

– Grbavička ulica, iako je jedna od važnijih na području Općine Sarajevo, apsolutno je dovedena u izolaciju. To je bila jedna od najurednijih ulica, najbolja za život, a danas je postala jedna od najneurednijih. Imamo velike probleme s komunalnom higijenom. Mi krivimo Općinu, jer se njoj obraćamo. Mene kao građanina ne zanima kome oni dalje šalju zahtjeve. Tražimo od Općine da konstantno rješava probleme, a ne da smo prinuđeni da nekoga u Općini znamo pa da zovemo da rješava probleme po pozivu. To ne bi trebalo biti tako. Nema redovnog čišćenja ulice i prinuđeni smo da šaljemo fotografije i da reklamiramo u kakvom je stanju ulica – ispričao nam je Arnautović.

Na kraju treće godine mandata načelnika Općine Novo Sarajevo Hasana Tanovića (SDP), kako je zabilježio Istinomjer, od ukupno 69, provođene su aktivnosti na više od polovine datih obećanja. Ipak, u protekloj godini nisu zabilježena nova ispunjena obećanja.

Također, tek u trećoj godini mandata načelnika Općine Novo Sarajevo Hasana Tanovića započete su aktivnosti na uklanjanju devastiranog objekta nekadašnjeg Vrtića „Narcis“ u Ulici grbavička bb i devastiranog objekta na čijem lokalitetu je planirana izgradnja gradskog parka sa sportsko-rekreacionim sadržajima. Te aktivnosti su u toku iako je još 11. januara 2022. predstavljeno idejno rješenje i maketa nove zgrade Vrtića “Narcis”.

Ostaje da se vidi da li će ovaj vrtić biti izgrađen baš u mjesecima koji slijede, a uoči lokalnih izbora 2024. Isto vrijedi i za projekat izgradnje Centra za edukaciju, sport i rekreaciju “Vinko Šamarlić” koji je u toku.

Dalio Sijah, glavni urednik Istinomjera, smatra da su često i budžeti u izbornim godinama u lokalnim zajednicama dosta veći u izbornoj godini, i to upravo radi realizacije što većeg broja projekata.

– Zloupotrebu moći možemo naći, možda čak i češće, tokom kampanja za Opće izbore kada ministri, ali i drugi stranački funkcioneri na vlasti koriste realizaciju određenih infrastrukturnih projekata da bi zasluge za to pripisali sebi. Pa tako u kampanjama za opće izbore imamo niz otvaranja radova koji veoma često nakon presijecanja vrpci ne budu nastavljeni – istaknuo je Sijah.

Gradilišta u Novom Gradu

I aktuelni načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić (SBiH) ima nekolicinu nezavršenih projekata koje je obećao u predizbornoj kampanji 2020. godine. Tada je, između ostalog, najavio uređenje urbanih gradskih cjelina Alipašinog Polja, Dobrinje, Saraj- Polja, Olimpijskog Sela, Čengić-Vile, Otoke i Hrasnog, izgradnjom novih parking mjesta i sl.

Očito je da su ovi projekti čekali izbornu godinu, budući da je u proteklim danima i sedmicama pokrenuto niz gradilišta na navedenim lokacijama. Tako su započeti radovi na izgradnji i proširenju dječijeg igrališta i popločavanju na Trgu međunarodnog prijateljstva, MZ Alipašino Polje A2, kao i izgradnja novog dječijeg igrališta u C fazi – Alipašino Polje. Kada je riječ o Alipašinom Polju, treba spomenuti i da su u toku tek nedavno započeti radovi na uređenju trgova i pješačkih zona na Alipašinom Polju.

Trenutno se na području Općine Novi Grad realiziraju i dva veća projekta u kojima zajedno s Općinom Novi Grad učestvuje i Kanton Sarajevo, a koji će, prema aktuelnoj dinamici i izjavama nadležnih, biti otvoreni baš u ljetnom periodu, dakle, u periodu pred zvanični početak izborne kampanje.

To su projekat izgradnje velikog kružnog toka kod kruga GRAS-a, vrijedan 1,5 miliona KM, čiji je ugovor potpisan u augustu prošle godine, kao i kapitalni projekat izgradnje IX transverzale čiji su rokovi više puta probijani. Prema posljednjoj izjavi ministra saobraćaja Adnana Štete, ova transverzala, u čijem sastavu su nadvožnjak iznad pruge, te dva kružna toka, trebala bi biti otvorena tokom ljeta.

Ostaje da se vidi da li će u ovom periodu, ili čak tokom trajanja zvanične izborne kampanje u septembru, otvoriti „najveće dječije igralište u Sarajevu“. Prema najavi načelnika, izgradnja ovog igrališta planirana je u Centru „Safet Zajko“ i prostirat će se na površini od 1000 kvadratnih metara. Procijenjeno je da bi trebalo koštati oko 300.000 KM.

Ugroženo izvorište Bačevo

Amar Taso je stanovnik Dobrinje i član Neformalne grupe građana „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“ koja se u proteklim godinama borila protiv izgradnje kompleksa benzinske pumpe s pratećim objektima i skladištem kerozina na području treće vodozaštitne zone, odnosno u blizini Aerodroma Sarajevo.

No, uprkos tome, investitor Hifa-Oil izgradio je ovaj kompleks koji je svečano otvorio u septembru 2022.

Taso za Fokus kaže da je ovo idalje veliki problem za stanovnike Dobrinje, ali i za sve stanovnike Sarajeva.

– Pogođeni su svi građani koji se snabdijevaju pitkom vodom iz izvorišta Bačevo, jer se iz ovih podzemnih voda snabdijeva to izvorište, koje je kao takvo najveće u Kantonu Sarajevo. Ne daj Bože da procuri litar kerozina, milion litara pitke vode bi bilo zagađeno – kaže Taso.

Na osnovu svih navedenih informacija, nameće se pitanje trebaju li građani biti više kritički nastrojeni prema aktivnostima njihovih načelnika koji su i kandidati na izborima, i to baš u periodu pred izbore.

Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom” konstatira da su građani, kada se intenziviraju izborne kampanje, nažalost, donekle počeli da normaliziraju ponašanje političkih subjekata i da ih smatraju kao neke redovne aktivnosti,

– Ali to se u suštini ne bi trebalo tumačiti na takav način. Građani moraju s dozom kritičnosti gledati na ove pojave. S druge strane, vidjeli smo da je, prema našem posljednjem istraživanju, 40 posto građana bilo izloženo nekoj vrsti političkog pritiska, a to opet govori i da postoji i određeni broj građana koji znaju i prepoznati kada su izloženi nekoj vrsti političkog pritiska – zaključuje Kamenjaković.