dug je put
Kada otvorimo pregovore: Šta BiH mora još uraditi da bi ušla u Evropsku uniju
Iskustva zemalja u regionu govore da je riječ o dugotrajnom procesu
Sada već izvjesno pozitivna odluka o početku pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU otvara dugotrajan proces usklađivanja zakonodavstva i prioritetnih reformi koje su nam dobro poznate.
Analitičari ukazuju da Bosna i Hercegovina mora ubrzati tempo reformi, ali su isto tako skeptični prema takvoj mogućnosti.
Odluka Evropske unije o početku pregovora sa Bosnom i Hercegovinom je pred vratima. Izvjesno bez datuma otvaranja pregovora i termina međuvladine konferencije, javlja BHRT.
Trebamo “80-ak zakona”
Ono što predstoji je proces koji se trenutno odvija u Ukrajini koja je pregovore dobila u decembru. Procjena usklađenosti zakonodavstva sa evropskim i sastavljanje pregovaračkog okvira.
-Čim to izađe oficijelno, to će oni objaviti i poslije toga u zavisnosti od toga i političke situacije bi počeli pregovori, rekao je Draško Aćimović, bivši diplomata.
Jedno je sigurno. Političari na vlasti ponovo će se baviti dobro poznatim prioritetima iz mišljenja Evropske komisije koje četiri godine ne uspijevaju da realizuju. A biće potrebno i mnogo više od toga.
-Da bi dobila zamah priča o evropskim integracijama, mi bi trebali minimalno 80-ak zakona, različitih javnih politika, strategija na godišnjoj razini usvajati da bi zaista doživjeli jednu akceleraciju i da bih sa stručnog analitičkog aspekta bio optimist i rekao da sad zaista imamo perspektivu sljedećih deset godina, tvrdi Goran Žeravčić, analitičar za pitanja EU.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da frustracije obje strane iz dosadašnjeg iskustva na evropskom putu BiH ne ostavljaju prostora za veliki optimizam. Iskustva zemalja u regionu govore da je riječ o dugotrajnom procesu.
Dugotrajan proces
-Mi smo vidjeli da ti procesi traju decenijama i preko deceniju. Spomenut ću u tom kontekstu Crnu Goru i Srbiju. Pomenut ću i neke zemlje koje su dobile datum pregovora, a da u periodu četiri – pet godina nisu otvorile nijedno poglavlje, ističe Topić.
Dobro je da Bosna i Hercegovina dobije pregovore prije izbora za Evropski parlament ove godine, kaže Topićeva. Draško Aćimović napominje da takva odluka Brisela bez realnog ispunjenja uslova ujedno poziva na oprez.
-To je krizna politika… Vidljivo je to da ih brine situacija koja u Ukrajini se širi, tako da je to još jedan od razloga da se usaglasi politika Bosne i Hercegovine sa politikom Evropske unije što više”, dodaje Aćimović.
Iako svjesni povezanosti odluke EU o otvaranju pregovora za našu zemlju sa bezbjednosnim rizicima na kontinentu, kaže ovaj bivši diplomata, jasno je da je ona ojačala Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu.
