Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

korak bliže eu

Oba doma Parlamenta BiH usvojila Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa

Foto: Almir Razić/FENA

Cilj zakona je sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih dužnosti u institucijama na nivou BiH, odnosno uklanjanje privatnih utjecaja na donošenje odluka, jačanje integriteta, objektivnosti, nezavisnosti, nepristranosti i transparentnosti u vršenju javne dužnosti, prevencija i borba protiv korupcije, te jačanje povjerenja građana u institucije BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je, na hitnoj sjednici, po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Za ovaj Prijedlog je glasalo 26 poslanika, jedan je bio protiv, a šest suzdržanih.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine također je usvojio danas po hitnom postupku Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, što je jedan od uslova za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Zakon je usvojen s 10 glasova “za” i 5 “suzdržanih” glasova, bez glasova “protiv”.

“Jako strogi zakon”

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obraćajući se poslanicima, kazao da je važeći zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH donio visoki predstavnik početkom 2002. godine, te da je on sedam puta izmijenjen i dopunjen.

Obrazlažući predloženi zakon, naveo je da se radi o jako strogom zakonu.

Pojašnjavajući njegove glavne značajke, kazao je da će se javno objaviti izvješća o finansijskom stanju i imovini nositelja javnih funkcija, kao i bliskih srodnika nositelja javnih funkcija, a što nije bilo propisano u trenutno aktuelnom zakonu, kao i obaveza da se jednom godišnje dostavlja izvješće, te i nakon isteka jedne godine mandata nositelju javne funkcije, da on također ponovno objavi svoje izvješće o finansijskom stanju i imovini.

Naveo je i da je sama definicija sukoba interesa proširena.

– Možda jedna od najvažnijih stvari je depolitizacija povjerenstva koje će odlučivati o sukobu interesa, koje će se sastojati od sedam članova. Za razliku od trenutnog zakona, članovi povjerenstva neće moći biti članovi političkih stranaka pet godina prije kandidature za člana povjerenstva, niti da su obnašali funkciju zastupnika, izaslanika, člana Vijeća ministara BiH, člana vlade na bilo kojoj razini vlasti u BiH – kazao je Bunoza.

Dodao je kako je potrebno minimalno deset godina radnog iskustva u struci, gdje se preferira pravna struka.

Šta smeta SDA i DF-u?

Poslanik Safet Kešo (SDA) je kazao da se zakon nikada nije zvao Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je da se raniji zakon, koji mijenjaju, zvao Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, “što je suštinski potpuno različito”.

– Onaj ranije, koji je bio predmet nametanja visokog predstavnika, također je govorio o institucijama vlasti u BiH, ali nikada nije bio ovako sveden, ovako reduciran, da se odnosi samo na institucije na niovu BiH i da u zakonu nemamo nikakve odredbe kojom bi se niži nivoi vlasti obavezali da poštuju odredbe ovoga zakona – istaknuo je Kešo, te dodao da bi to bilo jako opravdano.

To je, smatra on, potpuna materijalna netačnost.

Poslanica Sanja Vulić (SNSD) je kazala da su, koliko je njoj poznato, zvaničnici EU pozdravili utvrđivanje ovog prijedloga zakona.

– Ukoliko je to Evropskoj uniji prihvatljivo, ne znam zašto ovima koji se navodno zalažu najviše za EU danas nije prihvatljivo – kazala je Vulić.

Poslanik Zlatan Begić (Demokratska fronta) je kazao da su poslanici imali 24 sata da se upoznaju sa sadržajem predloženog zakona.

– Proces evropskih integracija vidim kao priliku za uvođenje evropskih standarda i za donošenje dobrih zakona u interesu svih građana – kazao je Begić.

Ukazao je na nekoliko stvari zbog kojih on danas neće podržati predloženi zakon.

– Na prvom mjestu, razlika je u konceptu. Smatram da pravila koja se tiču sukoba interesa trebaju biti uniformna za čitavu BiH. To je razlika u konceptu, razlika u pristupu, zbog toga jer imamo nosioce javnih funkcija na nivou općina, gradova, kantona, Federacije BiH, RS-a i na kraju na nivou države BiH. To je jedan koloplet ljudi, interesa, različitih koalicija itd. – kazao je Begić.

Po njegovim riječima, trenutno na nivou BiH, u Vijeću ministara BiH, imate ljude koji imaju privatne firme, koje posluju sa milionskim iznosima na nižim nivoima vlasti, dakle ne samo sa državnim nivoom, nego i sa kantonalnog nivoa, sa entitetskog nivoa itd.

– Da ne govorimo o raznim imenovanjima na svih tih pet nivoa vlasti. Zato smatram, u interesu vladavine prava i stvarne borbe protiv takvih pojava koje predstavljaju samo srž korupcije, da bi trebala postojati barem neka ključna, uniformna pravila za čitavu BiH – kazao je Begić, te dodao da u predloženom zakonu ima i dosta dobrih elemenata.

Zakon trebao biti rigorozniji

Suma sumarum, naveo je on, razlika je u konceptu, mi se zalažemo da ova vrlo važna pravila budu unificirana za čitavu BiH “inače ćemo imati pravne šupljine, rupe u kojima će se ostvarivati različiti, nelegitimni finansijski interesi između nosilaca javnih funkcija na različitim nivoima vlasti”.

Poslanik Jasmin Emrić (NES – Za nove generacije) je kazao da je suština u tome “da smo mi trebali ovim zakonom ispuniti GRECO preporuku iz četvrtog kruga evaluacije, preporuku grupe zemalja za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope”.

– Da sistem sukoba interesa bude ujednačen na teritoriji cijele BiH, da bude usklađen, kako bi na cijelom području BiH, na svim nivoima vlasti taj sistem funkcionirao i uradio ono za što se uspostavlja, a to je spriječio sukob interesa izabranih i imenovanih funkcionera – kazao je Emrić.

Dodao je da se ovim prijedlogom zakona to ne postiže.

– Mi suštinski ne postižemo ono što je glavni razlog ove reforme ili ovog zakona kojeg trebamo donijeti da bi dobili kvačicu od Evropske unije ili Evropskog vijeća i u konačnici ispunili tu obavezu, pa između ostalog učinili to da i ovo bude razlog da BiH započne pregovore sa EU. To ne postižemo ovom zakonom – naveo je Emrić.

Poslanik Branislav Borenović (PDP) je kazao da su korupcija i nepotizam toliko ušli u svaku poru društva u kojem živimo “da nama trebaju po pitanju sprečavanja sukoba interesa, borbe protiv korupcije, protiv nepotizma, najžešći mogući zakoni koji postoje na svijetu”.

– Ovo nije slučaj, ovo nije praksa, ovo zakonsko rješenje čak i pravi neku vrstu zaštite nosioca javnih funkcija u traženju načina kako da izbjegnu onu ključnu odgovornost u narednom periodu – smatra Borenović.

Poslanik Šerif Špago (SDA) je također mišljenja da je trebao biti rigorozniji zakon koji će obuhvatiti sve nosioce javnih funkcija.

Dodao je da Klub SDA ne može podržati zakon koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Nakon pauze poslanici će se izjasniti o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH u srijedu je jednoglasno usvojilo i uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri novi tekst Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti sa zakonodavstvom Evropske unije i međunarodnom praksom u tom području.

Kritike opozicije

Jedan od 14 prioriteta

Iz Vijeća ministara BiH je navedeno da se donošenjem tog zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravde, ispunjava jedan od 14 prioriteta u oblasti vladavine prava u procesu evropskih integracija BiH i jedan od ključnih uvjeta za dobivanje statusa kandidata.

Cilj zakona je sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih dužnosti u institucijama na nivou BiH, odnosno uklanjanje privatnih utjecaja na donošenje odluka, jačanje integriteta, objektivnosti, nezavisnosti, nepristranosti i transparentnosti u vršenju javne dužnosti, prevencija i borba protiv korupcije, te jačanje povjerenja građana u institucije BiH.

Ovim zakonom, uz široko definiran sukob interesa u skladu sa standardima Vijeća Evrope, precizirane su obaveze i odgovornosti nosilaca javnih funkcija, nespojivosti u vršenju druge funkcije ili posla uvođenjem jasnih i jedinstvenih pravila koja ograničavaju vršenje više funkcija ili poslova.

Ovim zakonskim rješenjem predviđeno je osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu.

Definirano je da Komisija ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH. Članovi Komisije se imenuju na osnovu kompetencija, ugleda i stručnosti. U postupku imenovanja Parlamentarna skupština BiH osigurava da sastav Komisije odražava jednaku zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, uz osiguranje jednog člana ostalih, u skladu s Ustavom BiH.

Precizirano je da za člana Komisije ne može biti imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije, te da se članovi Komisije biraju na osnovu javnog oglasa.

Novčane kazne

Predloženim zakonom su propisane i mjere koje Komisija može izreći nosiocu javne funkcije za povrede ovog zakona, a to su: opomena; novčana kazna u iznosu od 1.000 do 20.000 KM; inicijativa za razrješenje dužnosti i poziv za podnošenje ostavke.

Dom naroda državnog parlamenta bi osim ovoga, trebao razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH u drugom čitanju, a koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović kazao je u četvrtak Feni da već u redovnoj proceduri imaju zakon o državnoj službi, koji je prošao u prvom čitanju.

– Nema razloga da ga sutra ne stavimo na sjednicu i da ne bude razmatran i vjerovatno i usvojen – kazao je Ademović.

Ovim izmjenama i dopunama zakona koji je usaglašen s ekspertima SIGMA-e i Mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH stvaraju se uvjeti za uspostavu Registra zaposlenih u institucijama BiH kao jednog od ključnih uvjeta za početak sistemske reforme javne uprave na državnom nivou.

Reforma javne uprave

Istovremeno se u zakon uvodi novo radno mjesto inspektor i jača njegova pozicija službenika s posebnim ovlaštenjima.

Između ostalog, izmjene i dopune zakona o državnoj službi u institucijama BiH omogućit će većem broju zainteresiranih osoba prijavu na javni konkurs, olakšati proces predaje dokumentacije, te ubrzati proces zapošljavanja.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza ranije je kazao da predloženim izmjenama nastoje riješiti ključne probleme koji su se pojavili u praksi.