Rastu prihodi od indirektnih poreza, ali rastu i cijene
PDV se ne može povezati s povećanjem privredne aktivnosti. Prikazuje nam kretanje potrošnje, objašnjava sagovornik BHRT-a
Povećavaju se prihodi prikupljeni po osnovu PDV-a. U januaru ove godine prihodi su veći za 15,5 odsto u odnosu na januar 2023. godine. To povećanje nije zanemarljivo, smatraju stručnjaci. Da li je to rezultat inflacije ili povećanja privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini?
Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prema PDV prijavama prikupila je 332 miliona maraka. To je za 45 miliona više.
“Mi smo zabilježili rast po svim vrstama prihoda, međutim, najveći rast zabilježen je upravo po osnovu prihoda za PDV i to u unutrašnjem prometu. Dakle, po PDV prijavama u mjesecu januaru 2024. godine poreski obveznici su uplatili za oko 15 odsto više prihoda u odnosu na prihode koje su obveznici po PDV prijavama uplatili u januaru 2023. godine”, kaže za BHRT Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIOBiH.
Za to vrijeme bilježimo pad inflacije. Cijene, ipak, i dalje u porastu. To je vidljivo prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Na povećanje prihoda od PDV u Bosni i Hercegovini uticali su i privredna aktivnost, ali i inflacija. Sagovornici BHRT-a smatraju da privredni rast u Bosni i Hercegovini jeste primjetan, ne u velikoj mjeri, ali je ipak uticao na povećanje prihoda.
To se sve odvija u kombinaciji. Stručnjaci smatraju da je inflacija u većoj mjeri uticala na povećanje prihoda po osnovu PDV-a.
“Po mojim procjenama, najmanje 10 posto je inflacija, a pet posto je možda povećanje neke privredne aktivnosti ili potrošnje građana. Morate znati da novogodišnji praznici su vrijeme kada dolazi dijaspora i kada donosi novac familiji ili sama troši”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski konsultant.
PDV se ne može povezati s povećanjem privredne aktivnosti. Prikazuje nam kretanje potrošnje, objašnjava sagovornik BHRT-a.
“Međutim, mnoga potrošačka dobra imaju i viši rast cijena koja upravo se najviše troše, u smislu potreba domaćinstva i u tom smislu porez na dodatu vrijednost, a i uvozna roba na koju se plaća i carina, takođe doprinose rastu indirektnih poreza”, kaže Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci.
U takvoj situaciji računica je jasna. Više cijene donose i više prihode u budžet od indirektnih poreza. Ima li vlast uopšte motiv da kontoliše ili ograniči cijene?
