Analiza BIRN-a
Aplauzi zločincu Ćoriću na knjizi uz navode o “haškoj osudi nevinih Hrvata”
Promocija knjige osuđenog ratnog zločinca Ćorića održana je u petak, 16. februara, u punoj sali “Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru
Promociju knjige Valentina Ćorića, koji je odslužio šesnaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, žrtve vide kao glorifikaciju svega za šta je rukovodstvo takozvane Herceg-Bosne osuđeno na ukupno 111 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), čiji je rad osporavan govorima u Mostaru.
Ćorić u knjizi “In vino libertas, autobiografski zapisi iz Haaga”, kako je rekao, govori o proizvodnji vina za vrijeme služenja zatvorske kazne, navodeći kako je ono za njega bilo kap slobode, prkosa i revolta u odnosu na ono što mu se dešava, piše Detektor.
Prisustvovao i Čović
“Ljudi moji, ja sam čitav svoj život nastojao biti čovjek. Nastojao sam biti na strani istine, na strani pravde, ali to, znate vi dobro, nije lako. Isus je čuda činio i oni ga baš iz sela razapnu. Šta da se mi žalimo kada nas kritiziraju? Kad bi došao neko od mojih pomoćnika i kaže ‘vidite šta mi rade’, onda bi mu ispričao ovo o Isusu. Šta se ti žališ? Razape ga, čovječe. Tako mene je zapalo da, poslije svega što sam prošao, odem u zatvor. To je rušenje dostojanstva”, kazao je Ćorić na promociji knjige.
Promocija knjige osuđenog ratnog zločinca Ćorića održana je u petak, 16. februara, u punoj sali “Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru.
Na promociji knjige bio je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Bariša Čolak, nekadašnji ministar pravosuđa BiH, Ljubo Ćesić Rojs, nekadašnji političar i general Hrvatske vojske. Američka ambasada u BiH na svom je X profilu navela da je Čovićevo prisustvo promociji bili sramotno.
„Dodatnu uvredu žrtvama daje činjenica da je događaj održan u jednoj od navodno zajedničkih kulturnih ustanova Grada Mostara. Čelnici koji zagovaraju predanost evropskim vrijednostima trebali bi voditi primjerom, a ne odavanjem počasti ratnim zločincima i ponovnim otvaranjem starih rana“, navodi se između ostalog u objavi.
Iz Udruženja logoraša Mostar su, pred promociju, naveli kako je kroz kazamate u kojima je gospodar života i smrti bio Valentin Ćorić prošlo preko 20.000 logoraša. Emir Hajdarović, predsjednik ovog udruženja, za Detektor kaže kako je problematično što je kompletan Hrvatski narodni sabor stao iza promocije knjige.
“Reakcije za sudske sporove”
“To je sasvim jasno svima da je namjera da se pobrišu zločini koji su počinjeni i koji su jasno i nedvosmisleno presuđeni u Haagu. Mi imamo muzej na prostoru “Heliodroma”, koji se direktno finansira iz budžeta BiH i budžeta Hrvatske, koji je mnogo veći problem od same promocije”, rekao je Hajdarović, čije je udruženje i ranije iskazalo nezadovoljstvo zbog izgradnje muzeja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na mjestu zatočenja.
Govoreći o reakciji logoraša na promociju njegove knjige, Ćorić je za Detektor kazao kako razumije te ljude, jer su prošli to što su prošli, kao i da “smo svi žrtve rata”.
“Reakcije koje slušam, pa ovo je za sudske sporove. Vaše kolege novinari koje sam čitao ovih dana takve stvari govore. Neću se spustiti na njihovu razinu, ti ljudi mene ne znaju. Neka razgovaraju s Bošnjacima, Srbima, Hrvatima ko je radio sa mnom na svim razinama BiH, od Vijeća ministara do kantona ovdje u Mostaru. Neka razgovaraju o Valentinu Ćoriću i nađu mi jednog koji će reći nešto što nije ljudski”, odgovorio je, kao i da nije ni on idealan, ali da smatra da takvi stavovi protiv njega ne doprinose ničemu dobrom.
Osjeća se popljuvanim, rekao je.
“Pa ti ljudi nisu pročitali knjigu, ta knjiga je ovdje u prodaji u Mostaru, mogli su pročitati knjigu pa onda nešto reći”, kazao je Ćorić.
Čorićeva “teška knjiga”
Na promociji Ćorićeve knjige govorili su Ivan Tolj, umirovljeni general Hrvatske vojske i hrvatski književnik, Bosiljko Mišetić, nekadašnji ministar pravosuđa u Vladi Republike Hrvatske i advokat, te Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista.
Tolj je rekao kako je Ćorića “pravedni i pravni međunarodni sud bez valjanog dokaza osudio na dugogodišnju kaznu zatvora s prišivenim biljegom ratnog zločinca”.
“Hvala ti za sve što si učinio za slobodu hrvatskog naroda, slobodu Hrvatske i slobodu Bosne i Hercegovine”, kazao je Tolj na promociji.
U julu 2021. tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i kažnjava veličanje ratnih zločina. Onaj ko na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine, navodi se u izmjenama.
Profesor Novak Prosperov je rekao da se Ćorićeva teška knjiga bavi tragičnom pozicijom Hrvata koji su okrivljeni nevini.
“Ništa ti suci Ćorićevi nisu razumjeli o borbi Hrvata za svoju slobodnu državu, ništa nisu shvatili o odnosu matične zemlje i njihove dijaspore … ništa ti ljudi o slobodi i borbi za slobodu nisu saznali”, kazao je Prosperov.
Haška presuda
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je Ćorića zajedno s Jadrankom Prlićem, Brunom Stojićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem i Berislavom Pušićem za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.
Presudom je Prlić osuđen na 25 godina, Stojić, Praljak i Petković na po 20, Ćorić na 16, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora.
Ćorić je, kao nekadašnji načelnik Uprave Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane i ministar unutrašnjih poslova takozvane Herceg-Bosne, osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti uključujući ubistvo, progon, deportaciju, silovanje, zatvaranje, protivpravni rad i nečovječno postupanje.
Iz Mehanizma za međunarodne krivične sudove su ranije naveli da je Ćorić služenje kazne pod nadzorom ove institucije okončao 22. januara. Njemu je u januaru 2019. godine, na osnovu Odluke tadašnjeg predsjednika Mehanizma Theodora Merona, odobreno uslovno prijevremeno puštanje na slobodu, nakon što je odslužio dvije trećine kazne.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kazao je kako je vrlo licemjerno od Ćorića i njegovih pristalica da su čekali da prođe rok odsluženja kazne da krenu s promocijom knjige.
“Zna se šta je uloga policije, pogotovo vojne policije u ratnim dejstvima. Svi mi, kada smo bili u ratu, znamo da ukoliko se zarobi neko od pripadnika vojske, dâ se na postupanje vojnoj policiji. Oni su to radili, oni su se iživljavali na zarobljenicima, on je bio njihov komandir. Međunarodni krivični sud vrlo dobro zna za šta ga je presudio i iz kojih razloga. Tu nije ništa sporno. Međutim, žalosti da je glorifikacija tih ratnih zločina jedina konstanta u BiH”, rekao je Tahirović.
Ćorić je na kraju promocije kazao da je knjigu pisao nekoliko godina, a materijal je preko članova porodice i prijatelja slao u Zagreb. Ispričao je kako je vino krio u registratore, te da su ga stražari nekoliko puta pronašli i kaznili ga samicom. Rekao je kako će uskoro biti objavljene tri njegove knjige koje govore o njegovoj istini o ratu, za šta je dobio aplauz publike.