Izložba “Bilo je lijepo u Sarajevu” – podsjećanje na stvaranje vizuelnog identiteta ZOI

Izložba “Bilo je lijepo u Sarajevu” bit će otvorena u utorak, 6. februara, u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo u povodu obilježavanja 40. godišnjice XIV Zimskih olimpijskih igara.

Ova postavka koja predstavlja učešće profesora i studenata Akademije u kreiranju vizuelnog identiteta ZOI 84 je prilika za podsjećanje na doprinos koji su dali nastavnici i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u kreaciji ne samo uspješnog vizuelnog identiteta olimpijade već izuzetno pozitivne slike Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Jugoslavije prepoznate od brojnih učesnika, sportista i gostiju, posebno onih pristiglih u Sarajevo s raznih strana svijeta.

Iz Akademije likovnih umjetnosti navode da je u vrijeme Olimpijskih igara 84. u Sarajevu i ova institucija našla svoje mjesto sa svojim kadrovskim i kreativnim potencijalom. Radeći u do tada neuslovnim prostorima i na nekoliko različitih lokacija Akademija je napokon dobila svoju zgradu, prostor nekadašnje Evangelističke crkve u koju se nakon adaptacije koju je uradio arhitekta Vladimir Dobrović uselila 1982. godine.

Za izložbu vizuala “Bilo je lijepo u Sarajevu” kojom se podsjeća na vrijeme Olimpijskih igara podršku su dali – video produkcija Mirza Pašić, Muamer Adilović, Sanel Preljević. Također su ustupljeni video materijali (uz dozvolu vlasnika autorskih prava) HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo i Al Jazeera Balkans.

Kazivanja o Olimpijadi potpisuju Branko Bačanović – Bambi, Čedomir Kostović, Edin Numankadić, Slavko Pervan, Nedeljko Dragić, Jože Trobec, Boro Kontić, Milomir Kovačević Strašni.

Za eksponate na izložbi zaslužni su Museum in Exile, Slavko Maksimović, Branko Bačanović – Bambi, Čedomir Kostović, Mirza Maglajlić, Andrej Đerković, Lucija Tomičić, Sanda Popovac i Derviš Hrnjić.

Kustos ove izložbe je Asim Đelilović.

U tekstu o učešću profesora i studenata ALU u kreiranju vizuelnog identiteta ZOI 84. prof. Asim Đelilović, između ostalog navodi da su se nakon izbora Sarajeva za organizaciju igara pojavile brojne prilike za učešće nastavnika i studenata Akademije u kreaciji vizuelnih i promotivnih formi. Javna kampanja usmjerena na zaštitu životne sredine za koju je prof. Mladen Kolobarić dizajnirao seriju plakata je jedan od prvih takvih projekata.

Program promocije XIV ZOI Sarajevo ‘84 sadržavao je i izložbe pod jedinstvenim nazivom Sarajevo – olimpijski grad, promociju dokumentarnih filmova Sarajevo gradi i Dobro došli u Sarajevo, a Projekt hiljadu izložbi u svijetu imao je za cilj široku prezentaciju Sarajeva, prije svega po diplomatsko-konzularnim predstavništvima i kulturnim centrima pri ambasadama SFR Jugoslavije.

Jedna od izložbi koja je pomogla promociji Sarajeva kao olimpijskog i kulturnog centra je i “Savremena jugoslovenska likovna umjetnost 1978/83” za koju je Čedomir Kostović dizajnirao plakat. Sarajevo se kao centar likovnih umjetnosti u širem jugoslovenskom prostoru, u vremenu nakon olimpijade, pozicioniralo organizacijom bijenala savremene umjetnosti pod nazivom Jugoslovenska dokumenta 1987. i 1989. godine u KSC Skenderija. Zaslužni za organizaciju tih bijenala su bili, uz uposlenike Centra mladih na čelu sa Enverom Hadžiomerspahićem i završeni studenti akademije: Radoslav Tadić, Jusuf Hadžifejzović i Aleksandar Bukvić.

Svoj prilog promociji XIV ZOI dali su i profesori Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu koji su, uz podršku nekolicine sarajevskih umjetnika realizirali grafičku mapu pod nazivom “Sarajevo ’84”. Izdanja koja su se pojavila kao odraz olimpijskog duha “U znaku Sarajeva” i “Hvala Sarajevo” likovno je opremio Mladen Kolobari, zapisao je između ostalog Đelilović, saopćeno je iz ALU.