Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Njemački ministar

Dosad najozbiljnije upozorenje: “Putin bi mogao napasti NATO, znamo i kada”

Foto: Dmitry Azarov/Kommersant/Sipa USA/Pixsell

Nakon totalne invazije na Ukrajinu Rusija je drastično pojačala svoju agresivnu retoriku protiv nekih svojih susjeda – uključujući baltičke zemlje i Poljsku, koje su sve redom članice NATO-a, te Moldaviju

Sve ratoborniji ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi napasti NATO za manje od decenije, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius u dosad najozbiljnijem upozorenju takvog tipa.

“Gotovo svaki dan čujemo prijetnje iz Kremlja… tako da moramo uzeti u obzir da bi Vladimir Putin jednog dana mogao čak napasti zemlju NATO-a”, rekao je Pistorius njemačkom listu Der Tagesspiegel u intervjuu objavljenom danas.

“Napad u periodu od pet do osam godina”

“Iako ruski napad za sada nije vjerovatan, naši stručnjaci očekuju da bi u periodu od pet do osam godina to moglo biti moguće”, rekao je Pistorius.

Nakon totalne invazije na Ukrajinu Rusija je drastično pojačala svoju agresivnu retoriku protiv nekih svojih susjeda – uključujući baltičke zemlje i Poljsku, koje su sve redom članice NATO-a, te Moldaviju – što je potaknulo najviše evropske odbrambene dužnosnike da upozore na rizik od velikog sukoba.

Prekjučer je šef NATO-ovog vojnog odbora zapovjednika zemalja, admiral Rob Bauer, rekao da se vojni savez suočava s “najopasnijim svijetom u desetljećima” i pozvao na “transformaciju NATO-a u savez koji je spreman za vođenje rata”.

Ranije ovog mjeseca švedski vrhovni zapovjednik, general Micael Bydén, na sličan je način pozvao Šveđane da se “mentalno pripreme” za rat. Istog dana švedski ministar civilne odbrane Carl-Oskar Bohlin također je upozorio da bi “rat mogao doći u Švedsku”.

“Švedska se suočava s još ozbiljnijom situacijom”

U intervjuu za Der Tagesspiegel Pistorius je rekao da su švedska upozorenja “razumljiva iz skandinavske perspektive”, dodajući da se Švedska suočava s “još ozbiljnijom situacijom”, s obzirom na blizinu Rusije. Švedska, podsjetimo, još uvijek nije članica NATO saveza te čeka odobrenje Turske i Mađarske za pristupanje.

“Moramo ponovno naučiti živjeti s opasnostima i pripremiti se – vojno, društveno i u smislu civilne obrane”, upozorio je Pistorius. Poljska, koja ove godine troši više od 4 posto svog BDP-a na obranu, također je zabrinuta zbog nepredvidivosti Rusije nakon neočekivanog napada na Ukrajinu 2022. godine.

“Rusija prkosi logici. Ono što se dogodilo 2022. činilo se nemogućim. Moramo biti spremni za svaki scenario”, rekao je ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz u televizijskom intervjuu emitiranom ranije ove sedmice.

Krajem prošle godine Njemačka je revidirala svoju vojnu i stratešku doktrinu prvi put od 2011., s ciljem da Bundeswehr pretvori u vojsku sposobnu za rat.

“Rat se vratio u Evropu”

“Rat se vratio u Evropu. Njemačka i njezini saveznici ponovno se moraju suočiti s vojnom prijetnjom. Međunarodni poredak je napadnut u Evropi i diljem svijeta. Živimo u trenutku prekretnice”, stajalo je u prvom paragrafu nove doktrine.

Ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis, otvoreni Putinov kritičar, koji je bio jedan od najglasnijih u podršci Ukrajini u EU, jučer je pozvao Evropu da ubrza pripreme za dodatnu rusku agresiju.

“Postoji šansa da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini”, rekao je Landsbergis za francuski AFP na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. “Nema scenarija u kojem bi sve to moglo dobro završiti za Evropu ako Ukrajina ne pobijedi”, upozorio je, piše Index.