Ljubić: HNS će poštovati bilo koju nametnutu odluku visokog predstavnika
Govoreći o promjenama izbornog zakona, rekao je da još nije došlo do tačke u Bosni i Hercegovini da razgovaramo bitnim političkim pitanjima koja se tiču tog pitanja, navodeći kako će se razgovarati o takozvanim tehničkim izmjenama o kojima je govorio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt
U ovoj državi već skoro 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma nema unutarnjeg konsenzusa između tri konstitutivna naroda i bez toga nema budućnosti, kazao je za BHRT Božo LJubić predsjedavajući Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (HNSBiH).
Ljubić kaže da narodima ne upravljaju zajednički interesi već oni separatni i strahovi, mada opet smatra da narod živi pristojno.
“Pa gledajte, s obzirom na neuređenost sistema, s obzirom na nefunkcionalnost institucija i da tako kažem sve ostalo s čime se suočavamo svaki dan, u ovoj zemlji se čak i pristojno živi… Problematiziranje uređenja države svaki dan, svjedoci smo da bitne reforme za unapređenje kasne, da su nam potrebni poticaji izvana. I to govori da nismo došli do tačke gdje našim odlukama upravljaju zajednički interesi već separatni interesi i strahovi. Jasno je da one paradigme koje traju već 30 godina i koje karakteriziraju stajališta tri konstitutivna naroda, a to su stajališta koja su bila pred samostalnost BIH, ali u periodu koji je pred nama moramo usaglasati.”
Govoreći o promjenama izbornog zakona, rekao je da još nije došlo do tačke u Bosni i Hercegovini da razgovaramo bitnim političkim pitanjima koja se tiču tog pitanja, navodeći kako će se razgovarati o takozvanim tehničkim izmjenama o kojima je govorio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
“Nisam baš optimist da će domaći akteri doći do dogovora koji će ispoštovati to što se podrazumijeva pod pojmom tehničke izmjene izbornog zakona ili integritetu izbornog procesa i onda ćemo vidjeti šta će nam učiniti visoki predstavnik u danima i sedmicama koji su pred nama.”
Ljubić je potvrdio da će hrvatski predstavnici u institucijama BiH poštovati bilo koju nametnutu odluku visokog predstavnika.
“Hrvatski narodni sabor i hrvatski predstavnici su uvijek poštovali odluke koje bi donio visoki predstavnik. Često se nismo s njima slagali, jer su mnogi bili na štetu hrvatskog naroda. Sjetimo se onih nametnutih amandmana od strane Valentina Inzka ili promjena statusa grada Mostara. Međutim, morali smo s njima živjeti. Bez obzira na to šta i kako nametne visoki predstavnik, hrvatski predstavnici u institucijama BiH će to poštovati. Visoki predstavnik ima određen mandat. Pitanje je sad, naravno, do kojeg nivoa taj mandat seže. S obzirom da smo čuli od strane visokog predstavnika EU da je na neki način poslao upozorenje i visokom predstavniku i OHR-u da te tzv. bonske ovlasti koristi samo u slučajevima krajnje nužde. Šta je ta krajnja nužda, to je arbitrarno i o tome će prosuđivati i visoki predstavnik i oni koji mu daju mandat.”
Željko Komšić nema legitimitet
Predsjednik HNS-a kazao je za predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića da nema legitimitet predstavljanja, odnosno da se lažno predstavlja.
“Željko Komšić ne može obavljati funkciju hrvatskog člana Predsjedništva jer nije u stanju stvoriti povjerenje kroz većinu glasova u Federalnom parlamentu što bi trebao biti temeljni zahtjev članka 3 Ustava Bosne i Hercegovine. On nema čak ni legalitet. Gledajte, izabran je po izbornom zakonu za koji je Ustavni sud označio da je neustavno. Ja vam ponovno citiram. Pravo na demokratsko odlučivanje, kaže Ustavni sud, ostvarilo se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti temeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.”
Ustavni sud BiH dvostruko hendikepiran
Ustavni sud BiH je trenutno dvostruko hendikepiran jer mu nedostaju dva suca iz Republike Srpske i jedan sudac iz reda hrvatskog naroda.
“S jedne strane je problematičan legitimitet toga suda jer, kažem, nedostaju suci iz jednog entiteta, jednog konstitutivnog naroda. S druge strane je problematičan i legalitet s obzirom da Ustavni sud u ovom sastavu nije u stanju zasjedati kao apelacijsko vijeće Ustavnog suda, dakle, po apelacijama. Prema tome, to stanje je neodrživo iz više razloga, s obzirom ako gledamo prospektivno, u 9. mjesecu jednom sucu također ističe vrijeme za penziju, a najdalje za godinu i po dana ćemo ostati bez svih domaćih sudaca, prema godinama starosti. Prema tome, to se pitanje mora rješavati.”
U ovom momentu, u svakom slučaju, dok se ne promijeni zakon o Ustavnom sudu, strani suci trebaju jer su tu na temelju dosadašnjih odluka, istakao je on.
“S druge strane, sigurno, BiH sa stranim sucima u Ustavnom sudu ne može biti članica Evropske unije, dakle ona mora ostvariti svoj puni suverenitet i sigurno je ovo pitanje legitimno da se otvori, u prvom redu, na sastancima koalicijskih partnera u BiH, ali i mnogo šire, u stručnoj i općoj javnosti u BiH i da dođemo do rješenja koja će biti prihvatljiva, naravno, za sve konstitutivne narode i biti u skladu sa Ustavom BiH.”