Slučaj Sarajevotekstil: Ko je pogodovao italijanskim firmama, a oštetio radnike?

Bivši radnici Sarajevotekstila, koji su otkaz dobili početkom 2016. godine i koji od tada čekaju na isplatu do 14 pošteno zarađenih plata, otpremnina, regresa, s pripadajućim doprinosima, nakon višegodišnje zebnje i iščekivanja, napokon su krajem 2023. godine dobili pozitivne vijesti.

Naime, nedavno je Kantonalni sud u Sarajevu donio pravomoćnu presudu kojom se, u suštini, poništava hipoteka upisana u korist italijanskih firmi na nekretninama Sarajevotekstila. To, prema riječima stečajnog upravnika Sarajevotekstila Avde Čauševića, znači da će se, nakon izvjesne prodaje nekretnina koje ima ova firma u stečaju, bivšim radnicima napokon isplatiti njihova potraživanja.

„Brisanjem hipoteke italijanskih partnera, koja je nezakonita, sada postoji mogućnost da se nekretnine prodaju u stečajnom postupku i da se iz stečajne mase isplate sva potraživanja višeg isplatnog reda. To su potraživanja radnika, s pripadajućim doprinosima. Tako bi većina radnika, koji su u godinama, mogla otići u zasluženu penziju, a sad ne mogu to pravo da ostvare“, kaže za Žurnal Avdo Čaušević.

Pogodovanje italijanskim firmama

Bivši radnici Sarajevotekstila ipak će morati imati još strpljenja. Naime, protiv ove presude Kantonalnog suda u Sarajevu uložene su revizije i Sarajevotekstila, ali i italijanskih firmi, pa će konačnu riječ u narednim mjesecima donijeti Vrhovni sud FBiH.

Međutim, presuda koju je donio Kantonalni sud u Sarajevu napokon daje odgovore na određena pitanja, te bi trebala biti osnov za ozbiljniju istragu u vezi s tim kako je Sarajevotekstil, nekada respektabilna trgovačna firma, uništen i odveden u stečaj.

Kratko podsjetimo da je Sarajevotekstil bio organiziran kao dioničko društvo, procentualno najveći broj dionica imale su italijanske firme (u prvom redu kompanija Fibest), a tu su još bile i bh. firme Saben i Inicijativa.

U najtežim godinama za firmu (2014, 2015. i 2016) dešavaju se stvari koje su predmet sudskih sporova i danas. Suština jeste da je i prije stečaja bilo jasno da su ukupna potraživanja povjerilaca znatno veća od vrijednosti imovine Sarajevotekstila. Stoga su se italijanske firme pokušale osigurati tako što će se zbog dugova Sarajevotekstila prema njima, na imovinu Sarajevotekstila upisati hipoteka.

S tim u vezi, ključna sjednica Skupštine održala se sredinom decembra 2014. godine, kada je donesena odluka da se na imovinu Sarajevotekstila može upisati hipoteka u korist italijanskih firmi. Žurnal je o svemu tome već detaljno pisao.

Podsjetimo još jednom na najvažniji detalj – da je hipoteka ostala upisana, prodajom imovine bi se namirile italijanske firme, dok bi radnici ostali „kratkih rukava“. Da se to ne desi, pobrinuo se stečajni upravnik Avdo Čaušević koji je sudskim putem pokušao osporiti hipoteku. Nakon višegodišnje sudske trakavice, za sada je u tome uspio.

Ukratko, u presudi Kantonalnog suda navodi se kako su italijanske firme, potpisivanjem ugovora i založne izjave kojim je upisana hipoteka, stekli privilegovani status obezbjeđenih povjerilaca, čime su ostali stečajni povjerioci, odnosno prije svih bivši radnici, onemogućeni da svoja potraživanja namire iz založenih nekretnina.

Međutim, sporno je to što je Sarajevotekstil prije potpisivanja ugovora i založne izjave bio platežno nesposoban, što nije moglo biti nepoznato italijanskim firmama, jer je primjerice italijanska firma Fibest imala procentualno najveći broj dionica Sarajevotekstila.

„Cijeneći pri tome da je stečajni dužnik (Sarajevotekstil, op.a) time založio svu svoju preostalu imovinu, čime su zapravo jedino tuženi (italijanske firme Fibest, Manifatture Bellet i Remiro, op.a) stekli određenu imovinsku korist, to se ovakav postupak stečajnog dužnika može tumačiti kao pogodovanje određenim povjeriocima i stavljanjem istih u povoljniji položaj u odnosu na ostale povjerioce stečajnog dužnika, čija potraživanja su zapravo i uzrokovala blokade računa tužitelja“, navodi se u presudi.

Dalje, dodaje se kako je Sarajevotekstil prilikom zaključivanja spornog ugovora i založne izjave morao imati u vidu da je moguća posljedica upisivanja hipoteke oštećenje ostalih povjerilaca, a ipak je pristao na to.

Krivične prijave

Dakle, u presudi Kantonalnog suda jasno se navodi da se zaključivanje ugovora i založne izjave može tumačiti kao pogodovanje italijanskim firmama, te da su odgovorne osobe morale imati u vidu to da je moguća posljedica toga oštećenje ostalih povjerilaca, prije svih bivših radnika kojima se duguju plate, ostale naknade i kojima nisu uplaćeni doprinosi.

Upravo ovi navodi bili su osnov za podnošenje krivične prijave protiv Amera Vlahovljaka, koji je tada u svojstvu vršioca dužnosti direktora zaključio sporne ugovore. Osim što je sporna, kako to sve vrijeme tvrdi stečajni upravnik Avdo Čaušević, nezakonita hipoteka, sporna je i sama spomenuta sjednica iz decembra 2014. godine.

Naime, Avdo Čaušević, kao stečajni upravnik Sarajevotekstila, nikada nije uspio doći do dokumentacije s te sjednice Skupštine. Podsjetimo, tada je donesena odluka kojom su direktoru data ovlaštenja za zaključivanje spornog ugovora i založne izjave.

„Smatramo da postoji osnov sumnje kako XX Skupština Sarajevotekstil d.d. Sarajevo (…) nije sazvana i održana u skladu s odredbama važećeg Zakona o privrednim društvima FBiH, a čime je pogodovano povjeriocima Fibest i Manifatture Bellet, koji su besteretno postali obezbijeđeni povjerioci, te čime su oštećeni povjerioci višeg i općeg isplatnog reda (…) odnosno da postoji osnov sumnje da je falsifikovana, uništili ili sakrili arhivu s održanih sjednica XX Skupštine društva Sarajevotekstil d.d. Sarajevo“, navodi se u krivičnoj prijavi podnesenoj Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Recimo i to da ovo nije prvi put da se podnose krivične prijave kada je riječ o sumnjivom poslovanju firme Sarajevotekstil.

Pisali smo kako dokumenti u posjedu Žurnala pokazuju kako je Sarajevotekstil vratio milionski kredit kojeg je podigla firma Saben, koja je bila jedan od većinskih dioničara Sarajevotekstila. Kredit je ova firma osigurala novčanim depozitom Sarajevotekstila u visini kredita?! Na kraju je skoro cijeli kredit, oko 1,26 miliona maraka koje je dobio Saben, vratio Sarajevotekstil. Osim toga, Saben nikada nije vratio pozajmicu od 400.000 KM. U međuvremenu Saben je ugašen, a Sarajevotekstil nije naplatio više od dva miliona maraka od ove firme.

Ove ugovore je u ime Sarajevotekstila potpisao bivši direktor Kenan Harba, protiv kojeg je 2017. godine podnesena krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju.

Ipak, svi ovi navodi nisu bili dovoljni za Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje je u decembru 2021. godine donijelo naredbu o nesprovođenju istrage protiv Kenana Harbe.

Međutim, s obzirom na to da su u međuvremenu donesene nove presude sudova u Sarajevu, 2023. godine podnesena je nova krivična prijava protiv Kenana Harbe, u kojem se ponovo traži od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo da provede istragu.