Giselle Wilz, prva žena na čelu Štaba NATO-a: BiH nema specifičnih prijetnji

U Bosni i Hercegovini ne postoje specifične sigurnosne prijetnje koje bi se razlikovale od onih drugih u regionu i svijetu, ističe komandant Štaba NATO-a u BiH i prva žena na čelu Štaba NATO-a u BiH Giselle Wilz.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) pojasnila je gdje je BiH kada je u pitanje pridruživanje NATO savezu, koje su prednosti tog saveza i na koji način NATO djeluje kao garant sigurnosti.

Članstvo BiH NATO savezu obezbijedilo bi državnu i regionalnu sigurnost, stabilnost, ekonomski razvoj, jačanje demokratskih institucija, profesionalne i održive oružane snage, istakla je Wilz.

Osim što je članstvo NATO-u garant sigurnosti, ono omogućava BiH da postane dijelom Saveza što bi značilo korištenje prednosti podjele troškova na način da države dijele ulogu u smislu pružanja sigurnosti svojim građanima.

“S druge strane, otvara se međunarodni forum, postajete dijelom diskusije i razmjene mišljenja, razgovora o teškim pitanjima sa članicama Saveza. A to je od izuzetne važnosti kada govorimo o sigurnosnim izazovima sa kojima se svi suočavamo danas”, istakla je Wilz.

Oružane snage BiH jedna od najuspješnijih priča u BiH

Wilz je podsjetila kako je BiH prošle godine obilježila 20. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Kada je Sporazum potpisan, prvobitna misija NATO IFOR-a imala je 60.000 vojnika na terenu u ovoj zemlji. Danas je primarno BiH zadužena za svoju sigurnost, iako se u BiH još uvijek nalaze male snage EUFOR-a, snaga Evropske unije, da podrže rezoluciju UN-ovog Vijeća sigurnosti. NATO naravno dijeli dio nadležnosti za sprovođenje te rezolucije. Primarna odgovornost NATO-a danas, od 60.000 vojnika prije 20 godina, je savjetovanje i pružanje pomoći bh. vlastima da im se pomogne da ispune obaveze prema NATO-u. Tako da je pređen dalek put u ovih proteklih 20 godina”, naglasila je.

Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH jedna su od najuspješnijih priča u BiH, smatra Wilz, dodajući kako se slične pozitivne priče tek trebaju realizovati.

“Ističem te uspjehe, a i dokazali su to građanima BiH 2014. godine tokom poplava kada su pružali pomoć u cijeloj zemlji. Sve su to ogromni uspjesi. Pored ovih uspjeha i dalje postoji još puno izazova. Jedan od najvećih izazova, po mom mišljenju, je kontinuirana strukturalna reforma. Kada to kažem, govorim o tome koji je to pravi broj pripadnika oružanih snaga za ovu zemlju, kako ih finansijski održavati. z perspektive strukture i finansijske održivosti šta im je potrebno da mogu građanima ove zemlje pružati sigurnost i zaštitu, to je i dalje izazov. Drugi izazov je aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) kroz uknjižbu vojne imovine. To su neki od trenutnih izazova, ali moj Štab u Bosni i Hercegovini je testament kontinuirane predanosti NATO-a Bosni i Hercegovini da ispuni svoje ciljeve i težnje za NATO”, rekla je Wilz.

Prema njenim riječima, u Ministarstvu odbrane BiH i drugim institucijama vrše se značajni napori na pristupanju NATO-u. U tom pogledu nedostaje političkog konsenzusa.

Proces pristupanja BiH NATO savezu uznapredovao je od 2011. godine kada je započeo, ali i stagnirao, podsjeća Wilz.

“Tu postoje dvije stvari. Kao prvo, jako puno toga se radi u bh. institucijama. Velika je predanost, naporno se radi. Ali javnost generalno to ne vidi, ali mi to vidimo svaki dan. Tako da postoji dogovor na, kako bih ja to nazvala, radnom nivou u svim bh. institucijama i reforme se dešavaju. Ali kada govorimo o izazovima u smislu političkog konsenzusa, tu, vjerovatno, postoje dva velika pitanja. Jedno je pregled odbrane koji predstavlja obavezu u okviru NATO-ovog programa Partnerstvo za mir, a tu se radi o određivanju pravog broja snaga koje su održive iz perspektive resursa. Taj je proces uznapredovao u odnosu kako je bilo, krenulo se sa tim procesom 2011. godine, a onda je stagnirao. Danas imamo preporuke koje su na nivou Predsjedništva i vjerujem da će se vratiti u Ministarstvo i da će se taj dokument potpisati do ljeta, tako da postoji konsezus, ali je za to potreban ogroman kompromis svih političkih stranaka da bi se reforme ostvarile”, naglasila je Wilz.

Prema njenim riječima, druga značajna stvar je Akcijski plan za članstvo koji se zapravo svodi na “politički konsenzus”.

“Kada je BiH pozvana da stupi u Akcijski plan za članstvo, BiH je tražila i dobila poziv za MAP. Uslov koji su Saveznici postavili je da se uknjiži sva (perspektivna nepokretna) vojna imovina. Ministarstvo odbrane je uradilo sjajan posao u vezi uknjižbe vojne imovine. Uradili su tehnički posao, ono što je bilo potrebno da se imovina uknjiži, 23 lokacije su već uknjižene i sve su u Federaciji BiH, a nijedna u RS. Postoje lokacije spremne za uknjižbu, a sada je to pitanje političkog konsenzusa da se Saveznicima pokaže da se mogu donositi teške odluke kada se radi o dogovoru sa NATO-om”, rekla je Wilz.

NATO je politička organizacija koja ima vojnu moć

Kada je riječ o NATO-u, kako tvrdi Wilz, taj savez može svojom agendom eliminisati zabrinutost javnosti o sigurnosti u BiH, ali je na nadležnim institucijama BiH da rade na sigurnosti i izgradnji stabilnosti u zemlji.

“NATO to može samostalno uraditi. Mislim da je na institucijama BiH da donesu sigurnost svojim građanima u konačnici. Kako sam već rekla, bh. institucije su zadužene za sigurnost i stabilnost u ovoj zemlji. Postoje vodeće organizacije i one dobro rade, one nastavljaju da se razvijaju, da rade na reformama potrebnim za profesionalizaciju tih institucija. Iz perspektive NATO-a, mi smo ovdje da dajemo savjete i pružamo pomoć i ponovo kažem, što budu bliže članstvu, mislim da će to građanima ove divne zemlje donositi više stabilnosti”, rekla je Wilz dodajući kako je sigurnost Balkana značajna bez obzira da li je riječ o zemljama koje pripadaju NATO-u ili ne.

Prema njenim riječima, u javnosti postoji mišljenje kako je NATO “velika vojna moć” dok je NATO zapravo “politička organizacija koja ima vojnu sposobnost”.

“Mislim da je jedna od najvažnijih stvari kontinuirani dijalog na političkom nivou u smislu sigurnosti. Svi misle da NATO predstavlja veliku vojnu moć, a NATO zapravo jeste politička organizacija koja ima vojnu sposobnost. Kada imamo to na umu iz političke perspektive, sve zemlje pomažu sigurnosti na Balkanu jer su današnje prijetnje transnacionalne, globalne, kao što možemo vidjeti. Uloga NATO-a ovdje je da nastavi pružati savjete i pomoć i da podržava države koje su već članice Saveza, kao i one koje su partnеri Saveza. Ponovo kažem, sigurnost je globalno pitanje, a ne samo pitanje Balkana. Bosna i Hercegovina je u centru ovog regiona i zato je toliko važna”, kazala je Wilz.

Sigurnosne prijetnje tiču se svih podjednako

Kada je riječ o sigurnosnim prijetnjama na Balkanu vezanih za prijetnju regionu, Wilz dodaje da je riječ o sigurnosnim prijetnjama koje se tiču svih, bez obzira na geografsku ili neku drugu odrednicu.

“Mislim da se radi o istim prijetnjama koje se tiču sviju nas. Tiču nas se bez obzira da li smo iz Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Brisela… Vidimo tu dinamiku, vidimo šta se dešava u Turskoj u zadnja četiri mjeseca, ono što se desilo u Briselu, te iste prijetnje postoje ovdje i mislim da je to važno u smislu sigurnosti i stabilnosti. Što više budu napredovali u reformama u BiH u smislu jačanja institucija, sigurnosti, odbrambenog sektora, od toga će imati koristi svi, sve države u regionu koje trebaju pružati veću sigurnost u ovom regionu”, istakla je Wilz tvrdeći kako ne postoje “neke specifične prijetnje u BiH koje se razlikuju od onih prijetnji u regionu i svijetu”.

Ukoliko bi se zanemarila djelovanja političkih elita, bilo bi prostora za uspjehe kojih je u BiH sve više.

“Htjela bih na kraju dodati da nije samo NATO taj koji pruža pomoć BiH. Postoji jako puno međunarodnih organizacija u BiH koje rade izuzetne stvari. Jedna od stvari o kojima ne čitate tako često u novinama su svi ti uspjesi. Kada govorim o uspjesima Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH govorim o količinama municije, oružja i eksploziva koji su uklonjeni ili uništeni uz pomoć međunarodne zajednice, govorim o operacijama deminiranja koje se vrše, primarno to rade Oružane snage BiH, sve te stvari pomažu sigurnosti i stabilnosti građana BiH. Često to ne vidimo jer smo prezauzeti govoreći o političkim odlukama koje su donesene ili nisu. Ali ima jako puno uspjeha ovdje i to je međunarodno nastojanje, kao i bilateralno, zemlje dolaze ovdje da pruže pomoć Bosni i Hercegovini jer nam je svima stalo do sigurnosti i stabilnosti, ne samo Bosne i Hercegovine nego cijelog regiona Balkana”, poručila je Wilz.

Kada je riječ o Balkanu, Wilz je istakla kako NATO decenijama “kolektivno pokušava da poboljša i održi partnerski odnos sa Rusijom u smislu zajedničkih interesa” budući da je poznato da Rusija na Balkanu ima utjecaj političke elite i diplomatiju.

Takva saradnja, kako tvrdi Wilz, suspendovana je nakon što je Rusija vojno intervenisala u Ukrajini.

“Ali saradnja i dalje postoji na političkom nivou. Ono što je važnije za Balkan je da NATO priznaje da je BiH suverena država koja će donositi odluke i razvijati odnose, i to je ono što sve države rade. Ali postoji zajednički interes za sigurnost. I mislim da prepoznajemo da je to zajednički interes NATO-a. Dakle, ovdje smo da pružimo pomoć BiH jer su oni to tražili kada su htjeli postati partneri sa NATO-om, postati dio NATO saveza, ovdje smo zbog te obaveze koji su oni preuzeli prema NATO-u da im pomognemo i omogućimo da ispune svoje ciljeve”, rekla je Wilz za AA.