Slanje saopćenja o optužnicama tokom praznika – netransparentnost ili predanost

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je do kraja 2023. godine podiglo 17 optužnica za ratne zločine, od kojih je za 11 poslalo saopćenja zaključno sa 27. decembrom. Još dvije su podignute do kraja godine, a saopćenja su poslana za preostalih nekoliko optužnica u prva tri neradna dana ove godine.

Saopćenja Tužilaštva o podignutim optužnicama i ranije su bila učestala u posljednjim danima godine, ali je neobično da su ove godine saopćenja poslali tokom neradnih dana zbog novogodišnjih praznika, smatraju neki sagovornici Detektora.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da ne zna šta je Tužilaštvo time htjelo postići.

“Da li da pokažu da njima radni ili neradni dan ništa ne znači, da oni faktički rade 24 sata ili šta je bila svrha slanja saopštenja za vrijeme novogodišnjih praznika, zaista ne znam, ali da je neobično, jeste. Nismo imali do sada i vjerovatno većina građana u BiH to vjerovatno nije ni primijetila“, kaže on.

Lejla Gačanica, pravna stručnjakinja, smatra da je vrlo neprofesionalno da se na ovakav način oglašava Tužilaštvo, posebno kada se radi o predmetima ratnih zločina, gdje postoji poseban interes. U tom segmentu, dodaje, rad Tužilaštva bi itekako morao biti transparentniji i dostupan medijima jer su građani najčešće kroz medije informisani o onome što se dešava.

U subotu 30. decembra, Tužilaštvo je poslalo saopćenje o podignutoj optužnici protiv pet osoba koje se terete da su u julu 1992. godine učestvovale u napadu na prijedorsko selo Briševo, kada je ubijena 61 osoba, a nekoliko žrtava silovano i seksualno zlostavljano.

Saopćenje o podignutoj optužnici protiv Lazara Ristića, Mladena Mihajlovića, Sretena Miloševića, Dragoje Ivanovića te Stanoje i Milorada Birčakovića, nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade, koji su osumnjičeni da su u julu 1995. godine počinili genocid u Srebrenici, Tužilaštvo je poslalo u ponedjeljak, 1. januara.

Narednog dana, koji je također državnim zakonom bio određen kao neradni, Tužilaštvo je saopćilo da je podignuta optužnica i protiv Nermina Porića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika tokom 1995. godine na području Bosanske Krupe.

Novinarka Hayata Dženeta Sarić-Kozić koja, između ostalog, izvještava i o predmetima ratnih zločina, kaže da je ove godine novinare zatekla odluka da se saopćenja šalju i u neradnim danima u ovom periodu, kada su mediji fokusirani na novogodišnji sadržaj.

“Postavlja se pitanje da li je to da bude što manje informisana javnost, jer se u periodu kada su u fokusu druge stvari u medijima šalju tako važne informacije o optužnicama za ratni zločin, što je nedopustivo“, kaže ona.

Adisa Karačić, stručna saradnica za odnose s javnošću Tužilaštva BiH za Detektor kaže da se dinamika objavljivanja vijesti vrši u skladu s internim procedurama i raspoloživim kapacitetima u određenom periodu, tako da nije obavezujuće da vijesti moraju objavljivati isti dan po podizanju optužnice. Česte su situacije da se vijest za neku od optužnica objavi nekoliko dana nakon podizanja, dodaje ona.

“Možemo istaći i da su optužnice podignute u nekim predmetima u kojima su žrtve već decenijama očekivale podizanje optužnica, kao što su predmeti za zločine u Jošanici kod Foče, Bugojnu, Briševu kod Prijedora, Bijelom Potoku kod Zvornika”, navela je Karačić.

Pitanje ispunjenja tužilačke norme i optužnice protiv istih osoba

Podizanje optužnica na samom kraju godine ukazuje, prema sagovornicima, da se radi i o ispunjavanju tužilačke norme.

Sarajevska advokatica Lejla Čović je kazala za Detektor kako je ustaljena i svima dobro poznata praksa u radu Tužilaštva da se pred kraj svake godine podiže već broj optužnica u predmetima ratnih zločina.

“Sigurna sam da se ovaj vremenski period poklapa s potrebom zadovoljavanja norme u radu tužilaca, što je općepoznata činjenica“, rekla je ona.

Gačanica smatra da je praksa podizanja optužnica u zadnjih mjesec ili u zadnjem danu tekuće godine loša iz nekoliko razloga.

“To jeste opasno iz prostog razloga što se dodatno gubi povjerenje u pravdu i postizanje pravde, gubi povjerenje u rad Tužilaštva, a u isto vrijeme šalje loš signal o tome koliko Tužilaštvo jeste spremno, otvoreno i transparentno u onome što radi”, kaže Gačanica.

Nada se da ovo nije neka strategija i da interes javnosti mora biti zadovoljen, a u isto vrijeme Tužilaštvo mora voditi računa da njihov posao zapravo jeste javan i da bi informacije o predmetima ratnih zločina sada, više nego ikada, trebale biti vrlo jasne, precizne, a optužnice jednako tako ozbiljne.

Za sagovornike problem je i optuživanje već osuđenih ili onih kojima se trenutno sudi, o čemu je Detektor pisao u analizi o povećanom broju oslobađajućih presuda tokom prošle godine.

Tahirović je mišljenja da se trenutno radi o jednom ubrzanom podizanju optužnica za genocid protiv Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), čiji je nekadašnji vojni vrh osuđen u Haškom tribunalu, kao i da se radi o lošoj praksi podizanja optužnica protiv osoba koja su već u postupku ili pri kraju suđenja u nekom drugom predmetu, “što je i u prethodnom periodu bilo kada se pokušavala navlačiti norma“.

Optužnicom koja se odnosi na zločine u Briševu tereti se Slobodan Taranjac, kojem se u Sudu BiH sa osmoricom drugih sudi za učešće u nezakonitom zarobljavanju i zatvaranju 120 muškaraca – u Domu u Miskoj Glavi, a potom i na stadionu u Ljubiji – te njihovom mučenju i ubistvima počinjenim krajem jula 1992. godine.

Govoreći o podizanju optužnica protiv istih lica, Gačanica kaže da ne zna da li se radi o manjku komunikacije ili informisanosti, što ne bi trebalo da se dešava, ili se zaista radi o kupovini vremena ili dobijanju na broju podignutih optužnica, umjesto na njihovom efikasnom rješavanju.

“Bez obzira što se radi o različitim vrstama zločina, dakle ratnih zločina, optužnice protiv istih osoba se mogu spajati, procesuiranje po različitim osnovama bi moglo da se spaja i trebalo bi da se dešava, i to bi itekako značilo mnogo efikasniji postupak, ali u isto vrijeme i mnogo profesionalniji odnos”, naglašava Gačanica, kao i da bi Tužilaštvo ovakvu praksu trebalo izbjegavati.

Esad Fejzagić, nekadašnji sudija i advokat iz Konjica, kaže da je, kada je u pitanju jedna osoba, trebalo obuhvatiti sve radnje, ali upitno je da li je to uvijek moguće.

“Treba znati predmet pa reći bilo šta. Ja normalno nisam upućen u to i ne mogu ništa konkretno reći, mogu samo nagađati. Ali u pravilu se zna – potpuno je besmisleno i protiv načela efikasnosti i racionalnosti da se vode odvojeni postupci protiv iste osobe”, zaključuje Fejzagić.

Na upit o praksi podizanja optužnica protiv istih osoba, Karačić kaže da je odranije poznata praksa Tužilaštva BiH i Haškog tribunala da se u pojedinim slučajevima podižu optužnice protiv istih osoba, ali za različite događaje i krivična djela.

“Treba imati u vidu, prije svega, zaštitu i interes žrtava koje žele da se zločini počinjeni nad njihovim najbližim srodnicima procesuiraju i dobiju sudski epilog. Složit ćete se da doista ne bi bilo etički korektno da se od kažnjavanja nekog zločina odustane samo zato jer je optuženi suđen u nekom drugom predmetu”, zaključuje Karačić.

Broj podignutih optužnica se u prosjeku smanjuje iz godine u godinu, pa je tako u 2021. podignuta 21 optužnica protiv 56 osoba, a godinu kasnije 19 optužnica protiv 60 osoba. U 2023. godini podignuto je ukupno 17 optužnica, a posljednje saopćenje je poslano 4. januara 2024. za optužnicu koja obuhvata zločine u Malom logoru kod Banje Luke.

“Broj optužnica je na broj tužioca u Tužilaštvu BiH za 2023. godinu i dalje premali da bi mogli govoriti o nekom uspjehu odnosno rezultatima koji zadovoljavaju i potrebe žrtava, ali i samu pravdu u BiH“, zaključuje Tahirović.