Pola milijarde maraka potrošeno u rizičnim javnim nabavkama

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije u Sarajevu je održana konferencija za medije u organizaciji udruženja Centar za razvoj medija i analize (CRMA) i portala “Pratimo tendere” (pratimotendere.ba).

Predstavljen je Monitoring izvještaja o postupcima javnih nabavki praćenih putem ovog portala za 2022/2023. godinu, piše Žurnal.

-Očigledno je da ni najbolji zakon a ni najbolje prakse neće doprinijeti u borbi protiv korupcije ukoliko se istražne i pravosudne institucije ne uključe u procese, odnosno ako ne počnu raditi svoj posao i sankcionisati odgovorne, kazao je Slobodan Golubović urednik portala Pratimo tendere.

Izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize (CRMA) Eldin Karić kazao je da nažalost svake godine imamo skoro isti izvještaj kada je u pitanju kršenje Zakona o javnim nabavkama.

-Za razliku od ranijih godina ove godina nije dodijeljena zelena zastavica, koja se dodjeljuje predstavnicima ugovornih organa koji u toku godine nisu imali niti jednu rizičnu javnu nabavku, ove godine nemamo niti jedan ugovorni organ koji je zadovoljio te kriterije. To znači da je situacija gora čak i od prošlih vremena iako neki pokazatelji bi mogli govoriti da se broj rizičnih nabavki smanjio, kazao je Karić.

Ono što sada zabrinjava kazao je Karić jeste, pojednostavljeno da „oni otvoreno kradu“.

-Njih ne interesuje što javnost vidi na koji način će ta njihova sredstva biti zloupotrebljena nego to oni (o.a ugovorni organi) i dalje rade, kazao je Karić.

Upozoreno je da zabrinjava i činjenica kako u gotovo 90 posto javnih nabavki registrovana moguća zloupotreba, a na godišnjem nivou to je vrijednosti oko 3,5 do četiri miljardi maraka.

Šta je pokazao monitoring?

Monitoring izvještaja predstavlja rezultate praćenja 3.435 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti 590.197.863, 75 KM u periodu od 1.10.2022.-30.9.2023. godine. Rezultati su prikupljeni i analizirani putem portala Pratimo tendere na temelju metodologije koja prati zakonitost i dobre prakse u sistemu javnih nabavki.

Elementi rizičnosti utvrđeni su u 77 posto praćenih javnih nabavki. Vrijednost rizičnih nabavki iznosi više od pola milijarde maraka!

Najrizičnija faza postupka javnih nabavki je faza evaluacije ponuda, njih 69 posto od praćenih postupaka. Riječ je o postupcima u kojima je učestvovao samo jedan ponuđač i/ili postupcima u kojima je cijena izabrane ponude ista kao procijenjena vrijednost nabavke ili je cijena neprirodno niska. Rezultati monitoringa pokazuju rizičnost u svim vrstama postupaka javnih nabavki od otvorenih do direktnih sporazuma. Međutim kao i prethodnih godina najrizičniji su direktni sporazumi. Rizici su zabilježeni bez obzira šta je predmet nabavki, usluge, radovi ili roba.

Statistika nije odraz realnog stanja

Kroz monitoring se izdvajaju negativni primjeri: Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH za planiranje javnih nabavki bez vremenskog okvira i nabavke bez plana, Općina Doboj Istok za nezakonite kvalifikacione uslove, Grad Stolac za minimalne kvalifikacione uslove i za gušenje konkurencije kroz nedijeljenje postupka nabavke na lotove, Elektroprivreda Republike Srpske za nezakonito objedinjavanje roba i usluga u jedan postupak i zloupotrebu oglašavanja, promocije i medijskih usluga, te Lutrija BiH za tendere sa unaprijed poznatim dobitnikom.

Također monitoring ukazuje i na efekte primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji je stupio na snagu početkom decembra prošle godine a sa čijim odredbama je usklađena i metodologija portala Pratimo tendere.

Ovogodišnji monitoring rezultati bilježe trend smanjenja ukupnog broja rizičnih nabavki oko 77 posto u odnosu na godinu ranije. Broj visokorizičnih javnih nabavki je također pao na 29 posto u odnosu na 60 posto koliko je bilo prošle godine u promatranom periodu.

Ovi pozitivni statistički trendovi se mogu tumačiti kao rezultat izmjena Zakona koje su donijele nekoliko poboljšanja na polju jačanja transparentnosti. Ipak ove statističke pokazatelje treba posmatrati samo kao uslovno pozitine jer posmatrano kroz prizmu novca trend visokorizične javne potrošnje je kontinuiran i iznosi preko 90 posto.