kriza na pomolu
Budžetski deficit potresa najveću evropsku ekonomiju i prijeti raspadom vladajuće koalicije
Ideja o strogim ograničenjima potrošnje postala je popularna početkom 2000-ih, a političare na akciju je potaknula finansijska kriza 2007-2008., kada su dug i deficit porasli
Njemački kancelar Olaf Scholz u utorak je nepokolebljivo branio poziciju svoje vlade prema potrošnji nakon što je sudska odluka o ključnim pravilima o dugu izazvala budžetsku krizu.
Budžetski deficit potresa najveću evropsku ekonomiju i prijeti raspadom vladajuće koalicije.
Dok je Angela Merkel bila kancelarka 2009. godine, Njemačka je u svoj ustav ugradila takozvanu “kočnicu duga”. To ograničava vladin budžetski deficit na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda, a simbol je njemačke posvećenosti postizanju uravnoteženih budžeta, poznate kao “schwarze Null” ili “crna nula”.
Ideja o strogim ograničenjima potrošnje postala je popularna početkom 2000-ih, a političare na akciju je potaknula finansijska kriza 2007-2008., kada su dug i deficit porasli.
Mjera se može suspendovati u hitnim slučajevima, sve dok parlament podržava taj potez. To se desilo od 2020. do 2022. godine, prvo kako bi se vlada izborila s posljedicama pandemije koronavirusa, a zatim i energetskom krizom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu.
Trebalo je da ponovo stupi na snagu ove godine, ali zbog budžetske krize, ministar finansija Christian Lindner najavio je prošle sedmice da koalicija želi da je ponovo suspenduje.
Njemački ustavni sud presudio je 15. novembra da je Scholzova koalicija djelovala suprotno “kočnici duga”, kao odgovor na pravnu žalbu konzervativnih opozicionih stranaka CDU i CSU.
Presuda se odnosi na odluku iz 2022. da se 60 milijardi eura nekorištenog kapaciteta zaduživanja prebaci iz paketa usmjerenog na borbu protiv posljedica pandemije u “fond za klimu i transformaciju”, prenosi AFP.
