Da li je RS stabilnija od Njemačke: Raste dug, nema investicija, nove sankcije

Milorad Dodik je 21. novembra, na dan kada se u Republici Srpskoj praznovalo potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pokušao ubijediti građane u tom bh. entitetu kako ih samo i isključivo on i vladajući establišment mogu voditi ka svijetloj budućnosti. I političkoj i ekonomskoj.

Cijelo njegovo, gotovo jednosatno izlaganje, bilo je puno manipulacija, izvrtanja činjenica, pa i teških uvreda na račun međunarodnih predstavnika iz zapadnih zemalja. Na taj način pokušavao je da sakrije istinu da je Republika Srpska u izuzetno teškoj političkoj, ekonomskoj i finansijskoj situaciji, i da je za takvo stanje najodgovorniji on, piše Žurnal.

Neuvjerljivi Dodik

Neuvjerljivo je djelovao dok je govorio o navodnoj ekonomskoj i finansijskoj stabilnosti u RS i spremnosti entitetskih vlasti da ekspresno rješavaju probleme zbog ogromnog nedostatka novca, nakon što se ovaj bh. entitet našao na udaru sankcija zapadnih zemalja.

„Danas, veoma ozbiljno, ponovo ću reći da će prije bankrotirati Njemačka nego Republika Srpska. Koliko god to nekima u Sarajevu ili ovdje bilo smiješno, RS ima svoj ekonomski i finansijski tok. Pored ograničenja koja se nameću od strane Zapada, RS nalazi, pronalazi načine da obezbijedi adekvatnu zamjenu za takvo nešto. O tome ćete već biti obaviješteni, a mi smo već obezbijedili do kraja ove godine da nesmetano finansije funkcionišu. Obezbijedićemo i sledeću godinu“.

Vlast u RS konstantno se kratkoročno zadužuje, obezbjeđujući tako novac za isplatu penzija i plata budžetskim korisnicima kako bi očuvala socijalni mir. Osim kratkoročnih zaduženja, vlast forsira i priču o povećanju minimalne plate na 1050 KM, što suštinski znači da se ide na dodatno opterećenje poslodavaca po osnovu uplate poreza i doprinosa, kako bi se ispunio kratkoročni cilj – veće punjenje budžeta, koji će se opet isprazniti, uglavnom, za javnu potrošnju.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da ekonomska i finansijska situacija u RS nije nimalo laka, a da su je dodatno usložnile američke sankcije pojedincima iz vrha vlasti, kao i obustavljanje finansiranja određenih projekata u RS, a sve zbog političke platforme koju sprovodi vlast u Banjaluci.

“Situacija je loša”

„To su samo dijelovi zvaničnih sankcija. Imamo i druge sankcije koje se ne vide, a to je odsustvo bilo kakve investicije. Praktično nemamo investicija u RS, posebno ne iz Evrope i Amerike. Situacija je loša, odustaje se od investiranje u RS, jer se vidi da se svako malo povećava broj pojedinaca koji su pod sankcijama. Situacija je takva da je i Svjetska banka, Odjeljenje za podršku zdravstvenim sistema, odbila da potpiše ugovor sa RS, jer bi potpisnik ugovora bio ministar zdravlja RS (Alen Šeranić), koji je takođe pod sankcijama“, rekao je Pavlović za Žurnal.

Dodik ne popušta sa hvalisanjem, pa je ustvrdio kako je RS u ovoj godini obezbijedila 500 miliona maraka više investicija u odnosu na prošlu godinu.

Pozvao se na „egzaktne podatke“, uz opasku kako vlast RS „nema vremena svaki dan to da pojašnjava i govori“.

„Dovoljno je da kažemo jednom, dvaput, triput. RS danas ima investicije ugovorene u vrijednostima koje će održati investicionu aktivnost, koja je preko 15 posto ukupnog budžeta RS. To znači da će u idućoj godini nivo poslova koje smo obezbijedili biti preko dvije milijarde maraka“, naveo je Dodik.

Snovi o investicijama

Egzaktni podaci, iz usvojenog rebalansa budžeta, kažu da planirane javne investicije u ovoj godini iznose 88.350.300 KM, da su inostrane investicije minorne, te da su i četiri infrastrukturna projekta u vrijednosti od 105 miliona evra, koja je u ovom bh. entitetu trebalo da realizuje njemačka vlada suspendovani zbog secesionističke politike Milorada Dodika.

Ekonomista Zoran Pavlović navodi da se u strukturu direktnih stranih investicija računaju i prihodi, odnosno dobit, koje su strane kompanije u RS sačuvale i reinvestirale.

„Dakle, ne radi se u novom ulaganju, već o recikliranju zarade koja nije iznesena iz RS. Određenih investicija ima, ali je suština da faktički nema novih, svježih investicija. Planovi za investiranje mogu da se prave i obećavaju, ali bez projekta imena firme, ambijenta u kojem će te kompanije investirati, mala je vjerovatno da će se to desiti“, bjašnjava Pavlović.

Strane investicije i strani novac, pojasnio je, imaju karakteristike tri životinje. Prvu, da imaju memoriju kao slon, jer se sve u vezi sa investicijama pamti, provjerava i sve je bitno. Drugo, strani investitori „boje se kao miš“ bilo kakvih potencijalnih problema u drugoj zemlji. I treće, strani investitori toliko lako bježe, kao gepard, kada vide da je teren na koji su došli nestabilan.

„Ustvari, strane investicije su toliko senzitivna priča, da ako nema sigurnosti, stabilnosti i stimulacije, teško će doći“, zaključuje Pavlović.

Dodik nije precizno naveo koje će to kompanije i iz kojih zemalja navodno sledeće godine u RS investirati više od dvije milijarde maraka, ali se, s obzirom da sigurno neće doći za Zapada, može pretpostaviti da je ciljao na zemlje Istoka, poput Azerbejdžana ili Kine, koje su poslednjih mjeseci pohodili njegovi izaslanici. Nije se libio i da ustvrdi kako je ovaj entitet najmanje zadužen na ovim prostorima, kako u BiH, tako i u regionu.

„To se lako može vidjeti upoređujući podatke, koje možete da uzmete od zemalja u okruženju. Naš javni dug je 34 posto domaćeg proizvoda, naš domaći proizvod je dostigao 15 milijardi maraka. Naš ukupni dug, u koji ulaze svi dugovi javnih i drugih preduzeća je 40 posto“, konstatovao je Dodik, manipulišući podacima i iznoseći ih kao čiste brojke, izvučene iz konteksta.

Manipulacija o zaduženosti

Činjenica je, što pokazuju i poslednji podaci Ministarstva finansija i trezora BiH (na čijem čelu je SNSD-ov Srđan Amidžić), da je relativna zaduženosti RS dva puta veća od zaduženosti Federacije BiH. Po brojkama, RS i FBiH su približno isto zadužene, s tim da FBiH ima duplo više stanovnika.

Ukupan javni dug RS iznosi 6 milijardi i 250 miliona, dok ukupan javni dug FBiH iznosi 6 milijardi i 395 miliona. BDP u RS iznosi 14,5 milijardi, a u FBiH 29,3 milijarde KM, što znači da učešće duga u BDP u RS iznosi 43 posto, a u FBiH 21,8, duplo manje.

Ekonomista Zoran Pavlović navodi da je nesporno da se ukupan javni dug RS povećava iz godine u godinu te da se iz usvojenog rebalansa budžeta može vidjeti da su planirana dugoročna sredstva u minusu, a da su kratkoročna povećana.

„U prevodu to znači da se kratkoročnim sredstvima finansiraju dugoročni troškovi, što je najgora ekonomska logika i politika, a koja se sprovodi u RS“, naglasio je Pavlović.

Dodiku je kriv „kolektivni Zapad“, koji RS više ne dozvoljava da se pojavljuje kao faktor na međunarodnom finansijskom tržištu. Građani RS bi trebalo da budu zahvalni „kolektivnom Zapadu“, jer ih je spasao novih zaduženja teških stotine miliona maraka, po enormno visokim kamatnim stopama, i do šest procenata, jer je ovaj bh. entitet označen „rizičnim“ za ulaganje.

Dodik je na kraju svog spina o „medu i mlijeku“, koji teku finansijskim i ekonomskim kanalima u RS „poentirao“: „Naša stabilnost je, naravno, stabilna“!?