EU i OSCE zabrinuti zbog pritisaka na civilni sektor: “Ne želite biti u društvu tih zemalja”

Evropska unija je zabrinuta zbog činjenice da je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Nacrt zakona o posebnom registru nevladinih organizacija, izjavio je danas u Banjaluci šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, gdje su brojni predstavnici bh. civilnog društva, medija, stručnjaka i međunarodne zajednice pozvali vlasti u ovom entitetu da povuku sporni nacrt zakona.

Sattler je na otvaranju konferencije “Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom” u Banjaluci kazao da je ovaj zakon jasno usmjeren na ograničavanje slobode govora, ograničavanje civilnog prostora i temeljnih sloboda, piše Detektor.ba.

“Ako pogledate bilo gdje u EU, nećete naći takav zakon. Ako pogledate koje zemlje imaju sličan zakon, uvidjećete da ne želite biti u društvu takvih zemalja“, rekao je apelujući na predstavnike vlasti u Republici Srpskoj da ne idu dalje s konačnim usvajanjem tog zakona.

Sattler je podsjetio da je i Ursula von der Leyen prilikom nedavnog dolaska u Bosnu i Hercegovinu spomenula moguće otvaranje pregovora sa BiH, ali je rečeno da neće biti nikakvih popusta i pregovora kada je riječ o temeljnim slobodama.

Osvrćući se na konstataciju da su iz EU i prije apelovali da se ne usvajaju izmjene Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje kleveta, ali da predstavnici vlasti nisu marili za to, Sattler je rekao da EU i dalje ostaje uz medije i civilno društvo.

“Čujemo da su formirani prvi predmeti. I u izvještaju za BiH spomenut je upravo taj zakon i apel da mora biti povučen. Isto mora biti i kada je riječ o zakonu o stranim agentima. U pravu ste kad kažete da nema garancija, evo snažno prisustvo Evropske unije danas ovdje poslaće snažnu poruku i nadamo se da će nas čuti oni koji trebaju“, zaključio je Sattler.

I šef misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler podsjetio je da je ta organizacija upozorila prije godinu dana političke predstavnike na sve veće pritiske na zaštitnike ljudskih prava i nezavisne medijske kuće, tražeći od njih da poštuju svoje obaveze o zaštiti ljudskih prava.

“Godinu dana kasnije, posljedice takvog opresivnog djelovanja su jasne. Prvo su vlasti Republike Srpske u avgustu ponovo učinile klevetu krivičnim djelom, bez obzira na zalaganje domaćih i međunarodnih aktera koji su naglašavali potrebu da se zaštite i poštuju međunarodne norme i vrijednosti“, rekao je Aggeler.

On je takođe napomenuo da su drugim zakonom, a koji je kolokvijalno nazvan “zakonom o stranim agentima”, civilno društvo i nezavisni mediji izloženi povećanom nivou praćenja rada od strane vlasti, kao i da se treba pozabaviti i drugim štetnim zakonima.

“Ova konferencija će razmotriti konkretne karakteristike ovog zakonskog prijedloga i pružiti mogućnost da naučimo nešto iz iskustva drugih država koje su usvojile ili pokušale da usvoje slične zakone. Važno je da ćemo istaći u kojoj mjeri takvi zakoni podrivaju ostvarivanje međunarodno utvrđenih osnovnih sloboda“, napominje Aggeler.

Među učesnicima konferencije bio je i veći broj predstavnika nevladinih organizacija koje djeluju u BiH.

Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, Ivana Korajlić, rekla je da je stvorena atmosfera kojoj je cilj ugušiti kritiku i pod kontrolu staviti nezavisne medije koji nisu pod uticajem vlasti u Republici Srpskoj.

“Ono što je posebno zabrinjavajuće, osim verbalnih obračuna i prijetnji, imamo i zakonske inicijative koje idu na legalizaciju ograničavanja rada medija. To je i kada govorimo o već usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a, i kada govorimo o najavljenom zakonu o medijima“, rekla je Korajlić, koja smatra da se ide ka dodatnom ograničavanju djelovanja, umjesto ka većoj transparentnosti i pravima.

Prema njenim riječima, velik problem je što, s druge strane, nemamo nezavisan rad institucija koje bi zaštitile prava medija i drugih organizacija.

“Evo kada govorimo i o novom zakonu o neprofitnim organizacijama, gdje se posebno pokušavaju udruženja koja se finansiraju iz inostranstva staviti kao neka vrsta neprijatelja države, etiketirajući ih kao agente stranog uticaja, a tu spadaju organizacije koje prate i kritikuju rad institucija i vlasti. Tu su i neprofitni mediji koji su u isto vrijeme i udruženje građana. To je niz koraka strateškog pristupa koje preduzimaju vlasti u RS-u da se uguši sloboda govora“, zaključila je Korajlić.