Koliko političke partije (ne) vode brigu o učešću žena u političkim procesima

Helsinški parlament građana Banja Luka već tri godine, počevši od 2020., koristi Rodni barometar, kao poseban metodološki alat za praćenje i procjenjivanje rodne osjetljivosti političkih partija u Bosni i Hercegovni.

-Cilj nam je utvrditi i argumentima potkrijepiti koliko su ključne političke partije u BiH istinski posvećene radu na unapređenju rodne ravnopravnosti, posebno imajući u vidu da su političke partije jedan od najvažnijih elemenata demokratskog modela organizacije društva, te da imaju obavezu i da unutar svojih vlastitih organizacija podržavaju i štite demokratske vrijednosti i ljudska prava, uključujući i ženska ljudska prava – kažu iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

Tokom tri godine istraživanja i korištenja Rodnog baromentra tokom istraživanja, došli su do značajnih uvida:

– da većina vladajućih partija (ili partija koje značajnije priticipiraju u zakonodavnoj vlasti) ima ignorantski odnos, tj. apsolutno su nezainteresovani da predoče koliko žena imaju u organima stranke ili koliko su aktivni na polju zakonskog poboljšanja položaja žena u društvu;

– u tri godine samo jedna partija – Srpska dekomratska stranka je dostavljala svoje odgovore na vrijeme i bila je voljna dodatno odgovoriti na neka pitanja ili objasniti određene nedoumice. Za sve ostale partije produžavali su se rokovi, a neke su od samog početka pokazivale potpunu nezainteresovanost u vidu odgovora: „Ako budemo zainteresovani, mi ćemo kontaktirati vas, ne morate nas više zvati“, „Jako smo zauzeti, nećemo stići odgovoriti na ova pitanja“, itd. A pitanja nisu bila ni teška, ni zahtjevna, čak bi se moglo reći da je to nešto na šta bi svako mogao odmah precizno odgovoriti. A pitali smo ih za broj, odnosno procenat žena u organima upravljanja, kao i za inicijative ili zakone koje su predlagali u parlamentima, a koji su bili na tragu unapredjenja rodne ravnopravnosti. Jednostavna pitanja za koja smo mislili da će svaka partija moći brzo odgovoriti;

– Većina ili gotovo sve partije su pitanja Barometra odmah proslijeđivala klubovima ili aktivu žena u svojoj stranci, potvrđujući tako patrijarhalne obrasce prema kojima su pitanja koja se tiču žena samo „ženska stvar“, a ne i njihovih muških kolega;

– Bilo je pojedinaca i pojedinki iz partija koji su željeli pomoći, ali koji su čekali određene informacije ili dopuštanje partije za učešćem u istraživanju. Sva ova čekanja završila su tako da odgovore na upitnik nikad nismo dobili. Ovo je pokazatelj da u partijama vlada jasna hijerarhija i da se ona ne smije dovoditi u pitanje;

– U tri godine određene političke partije koje su učestvovale u Barometru napravile su pomake na polju integracije rodne perspektive u različite procese i oblasti djelovanja. Tako je Naša stranka od ove godine u svoj Statut uvela stav kojim se definiše da će se prilikom izbora kandidata/kinja u organe strane, u slučaju jednakog broja glasova, prednost dati osobi manje zastupljenog pola. U članu 40. stav (3) definisano je da će se predsjednik/ca stranke prilikom utvrđivanja prijedloga članova/ica Predsjedništva NS osigurati ravnopravnu zastupljenost polova. Pri tom, Naša stranka je jedina politička partija u BiH čiji Statut je napisan u ženskom rodu! Pomak je napravila i Srpska demokratska stranka koja je takodje, u ove tri godine, izmijenila svoj Statut i unijela novu odredbu koja predviđa da u organima stranke mora biti izabrano najmanje 40 % pripadnika manje zastupljenog pola, kao i to da predsjednica aktiva žena automatski postaje članica Predsjedništva stranke.

Socijaldemokratska partija je 2023. na Kongresu precizirala i usvojila čl. 69 kojim se na sve organe stranke primjenjuje kvota zastupljenosti od najmanje 40% manje zastupljenog pola. Ista kvota od 40% manje zastupljenog pola predvidjena je članom 28, stav 2. Statuta Demokratske fronte, čime je statut ove partije usaglašen sa Zakonom o ravnopravnosti polova BiH (nekad je ovaj procenat bio 30% ).

Sada vam predstavljamo ostale rezultate trećeg Rodnog barometra (2023) kojeg objavljujemo svake godine, kako bismo pratili napredak koji su političke partije ostvarile na polju integracije rodne perspektive u različite procese i oblasti djelovanja. Dobijeni odgovori su bodovani prema unaprijed utvrđenim kriterijumima i onda je, na osnovu zbira bodova, napravljena rang lista rodno senzitivnih partija. Što je taj zbir veći, to je partija rodno senzibilnija. Upitnici su poslani na adrese 10 najvećih političkih partija u Bosni i Hercegovini, a odgovori su dobijeni od: Srpske demokratske stranke (SDS), Demokratske fronte (DF), Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Naše stranke.

Rang lista rodne senzitivnosti političkih partija u BiH – 2023. godina

Odgovore na upitnik nisu dostavile sljedeće partije: Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Partija demokratskog progresa (PDP), Savez za bolju budućnost i Demokratski narodni savez (DNS). Nedostavljanje odgovora implicira da su pitanja rodne ravnopravnosti ovim partijama nebitna i da ih ne shvataju ozbiljno.

Kada govorimo o rodnoj osjetljivosti domaćih partija u 2022. godini, u odnosu na 2021., vidimo da je redoslijed političkih partija ostao nepromijenjen. Najviše bodova je osvojila Naša stranka, a slijede SDP BiH, SNSD i SDS. U odnosu na prošlu godinu, svoj rad su unaprijedile Naša stranka i SDP BiH, kao i SDS, dok je angažman SNSD nešto slabiji. Pogledamo li uopšteno rezultate iz 2023. godine vidjećemo da napredak postoji. Partije su u svoja dokumenta inkorporirale zakonom propisanu kvotu od 40% članova manjinske grupe koja mora biti u izvršnim organima stranke. Takođe i dalje je Naša stranka neko ko najviše uvažava i afirmiše rodnu ravnopravnost, od struktura stranke do zalaganja u parlamentima i u praksi, dok je na drugo mjesto došla Demokratske fronta, koja je prestigla Socijaldemokratsku partiju BiH.

Rang lista rodne senzitivnosti političkih partija u BiH; 2021., 2022. i 2023. godina

Na osnovu našeg istraživanja rezultati pokazuju da je Naša stranka, uz SDP BiH,rodno najsenzibilnija politička partija u BiH, i po pitanju zastupljenosti žena u organima odlučivanja (imaju 30% žena u Predsjedništvu i 38,5% žena u Glavnom odboru stranke), i po pitanju zalaganja za poboljšanje položaja žena kroz zakonodavne aktivnosti. U proteklih godina dana Naša stranka je imala tri zakonske inicijative u Parlamentu Federacije BiH i tri u Parlamentu BiH, a po pitanju implementacije 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, imali su tri aktivnosti koje se tiču unapređenja rodne ravnopravnosti i smanjenja rodno zasnovane diskriminacije. Spremnost da se rodna komponenta implementira u Ustav BiH najviše je prisutna kod Naše stranke.

Na drugom mjestu je Demokratska fronta koja svoj deficit žena u organima stranaka, kompenzuje aktivnostima koje se tiču rodne ravnopravnosti. Prije svega to su aktivnosti u Parlamentu Federacije BiH, ali i aktivnosti koje se tiču diskriminacije građana u okviru izbornog zakona.

Na trećem mjestu je SDP BiH za koji možemo reći da vodi računa o poziciji žena unutar partije (imaju 42% žena u Predsjedništvu i 38,5% u Glavnom odboru stranke, ali ne i u aktivnostima u zakonodavnim tijelima u kojima imaju svoje predstavnike. Kod ove partije nije bilo ni konkretnih aktivnosti po pitanju EU integracija i unapređenja rodne ravnopravnosti.

Sljedeća je SDS, sa 10% žena u Predsjednišvu i 20% u Glavnom odboru stranke, ali su promijenili interna dokumenta koje bi u narednom periodu mogle dovasti do većeg broja žena u stranačkim organima. Ono što je za njih karateristično, u odnosu na druge partije, je odsustvo stava o inkorporiranju rodne komponente u Ustav BiH.

Rodni profil partije se odnosi na položaj žena unutar jedne partije (prisustvo u organima odlučivanja i definisanje njihovog položaja u partijskim dokumentima)

Incijative i EU integracije se odnose na aktivnosti političkih partija u predlaganju i donošenju zakona i podzakonskih akata u entitetskom i državnom parlamentu i na aktivnosti koje vode ka EU integracijama, s naglaskom na rodnu komponentu

Ustavne promjene se odnose na spremnost političkih partija da kroz promjenu Ustava BiH u njega ugrade rodne komponente.

Infografiku rodnog barometra možete pogledati ovdje.