Bliski Istok
SAD stavio veto na rezoluciju UN-a o Izraelu i Gazi, oglasio se i zvanični Brisel
Protiv rezolucije su glasale Sjedinjene Američke Države. Velika Britanija i Rusija su bile suzdržane
SAD su stavile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi pozvala na humanitarnu pauzu u Gazi, a istovremeno osudila Hamasove napade na Izrael, javlja Al Jazeera.
U 15-članom Vijeću sigurnosti, 12 drugih zemalja glasalo je za rezoluciju, dok su dvije bile suzdržane.
Za rezoluciju su glasale Francuska, Kina, Albanija, Brazil, Ekvador, Gabon, Gana, Japan, Malta, Mozambik, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Protiv rezolucije su glasale Sjedinjene Američke Države. Velika Britanija i Rusija su bile suzdržane.
Komentarišući odluku i objašnjenje SAD-a za ovaj potez je za Al Jazeeru Sultan Barakat, profesor na Univerzitetu Hamad bin Khalifa, rekao da se veto ne treba stavljati zbog nečega šro se podrazumijeva.
“Reći da se ne spominje da Izrael ima pravo da se brani je smiješno. Svaka država ima pravo da se brani, to je već implicitno, i to je pravilo po kojem narodi rade”, objasnio je on.
“Jasno je da je ovo uzeto kao izgovor i bojim se da će to imati veći uticaj izvan Izraela i Palestine. Ovo će biti posljednja kap koja preli čašu ili čak posljednji ekser u kovčeg modernog poretka koji je stvoren nakon Drugog svjetskog rata”, izjavio je on.
Von der Leyen: Teror se ponovno javlja. Stojimo uz Izrael
Izrael ima pravo na samoodbranu u skladu s međunarodnim pravom i Evropska unija stoji uz Izrael u ovim mračnim danima, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da EU neće zapostaviti humanitarne potrebe palestinskih civila koji su također žrtve terora islamističke skupine Hamas.
Šefica Komisije je na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta održala govor u okviru rasprave o “gnjusnim terorističkim napadima Hamasa na Izrael i humanitarnoj situaciji u Gazi”, a o usvajanju rezolucije o toj temi zastupnici će glasati u četvrtak.
Von der Leyen je konstatirala da se “teror ponovo javlja” te da su “užasni napadi Hamasa na Izrael” doveli do ove rasprave u Europskom parlamentu.
“Hamas je u jednom danu pobio preko 400 ljudi u napadima na kibuce te muzički festival samo zato što su Jevreji i samo zato što su živjeli u državi Izrael, s izričitim ciljem da potpuno iskorijene život JEvreja. Izrael ima pravo na samoobranu u skladu s međunarodnim pravom”, rekla je von der Leyen.
Osvrnula se na svoj posjet Izraelu zajedno s predsjednicom Parlamenta Robertom Metsolom gdje su vidjele “strašne slike užasa” u kibucu Kfar Azar i ponovo istaknula da je “Hamas teroristička organizacija te da Palestinci također pate od njegovog terora i zato ih moramo podržati”.
Ja sam puno puta posjetila Izrael, ali ovaj put je narod do srži šokiran, nastavila je Von der Leyen i dodala da su Izraelci na susretima s zvaničnicima i porodicama otetih tražili solidarnost i jasne poruke.
“Ne postoji nikakav prijepor da moramo biti solidarni s Izraelom i moramo djelovati za humanitarne potrebe palestinskog naroda. To je najmanje što možemo učiniti za narod Izraela”, rekla je predsjednica Komisije.
“Taj užas poziva na jedinstveni odgovor od nas kao ljudska bića, kao branitelji slobodnog svijeta jer terorizam ovdje nema mjesta (…) Dakle mi stojimo uz Izrael u ovim mračnim danima”, poručila je von der Leyen.
“Ključna polazna tačka”
Po njezinim riječima, to je ključna početna tačka, te dodala da misli da je bilo važno prenijeti tu poruku solidarnosti osobno u Izraelu nekoliko dana nakon napada.
“Samo ako priznajemo bol izraelskog naroda i njegovo pravo da se brani mi imamo vjerodostojnost reći da Izrael treba reagirati za demokraciju u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. I to je ključno da se zaštite životi civila u ovom trenutku kada smo u središtu jednog rata. Moramo poslušati ako želimo da nas slušaju”, istaknula je Von der Leyen.
Ustvrdila je da je “teror Hamasa bacio Izrael i Palestinu u još jednu spiralu nasilja” te da je prošle noći sve šokirala “nevjerovatna tragedija” kada je bolnica u Gazi koja je bila sklonište za stotine ljudi je pretvorena u “vatreni pakao”.
Kazala je da treba utvrditi sve činjenice i one koji su to učinili pozvati na odgovornost.
Moramo pojačati napore kako bismo zaštitili civile od užasa ovog rata, moramo izraziti i suosjećanje porodicama žrtava terorističkog napada u Briselu”, dodala je von der Leyen.
“Trud Izraela da zaštiti živote civila”
Također je rekla da je tokom posjete Izraelu vidjela trud Izraela da zaštiti živote civila.
“Ne smijemo dvojiti s naše strane, Evropa će uvijek biti na strani humanosti i ljudskih prava”, poručila je von der Leyen.
Istaknula je da je EU uvijek bio najveći donator međunarodne pomoći Palestincima i da se to neće promijeniti.
Humanitarna pomoć, rekla je, mora hitno stići do Palestinaca i stoga je Unija utrostručila pomoć civilima u Gazi, najavivši prva dva leta preko Egipta koji će ovaj tjedan dostaviti pomoć UNICEF-a civilima u Gazi.
Pritom je upozorila da je “ključno da hitno i pažljivo revidiramo našu finansijsku pomoć Palestini”.
“Finansiranje EU-a nikada nije išlo Hamasu niti drugoj terorističkoj organizaciji niti će ikada ići”, poručila je Von der Leyen, a istovjetnu rečenicu je izgovorio i visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnost Josep Borrell.
Upozorivši na rast antisemitizma u Evropi i napade na jevrejske institucije jasno je poručila da “moramo spriječiti povratak mračnog doba u Evropu”.
“Jevrejske vrijednosti su oblikovale europske vrijednosti”
“Jevrejske vrijednosti su oblikovale naše zajedničke europske vrijednosti. Jevrejska kultura je stoljećima obogaćivala našu europsku kulturu i to se mora nastaviti. Evropski Jevreji moraju biti slobodni od straha”, rekla je von der Leyen i dodala da će nazočiti komemoraciji za žrtve terorističkog napada u Briselu.
Izrazila je žaljenje što prijedloge Komisije o sankcioniranju govora mržnje neke članice još uvijek blokiraju.
Von der Leyen nije propustila osvrnuti se i na geopolitičke implikacije terorističkog Hamasa i poručila da se proces približavanja Izraela i arapskih susjeda mora nastaviti, aludirajući na nagovještaj normalizacije odnosa Izraela i Saudijske Arabije, nakon Abrahamovih sporazuma potpisanih između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Bahreina, Maroka i Sudana.