Historijska šansa: Proizvodi iz BiH bi mogli dobiti milione novih kupaca

Samit o zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa koji se održao u Tirani, osim potvrde obnovljene europske perspektive na jugoistoku Europe, bio je prilika i za najavu snažnih ekonomskih mjera kojima EU želi ojačati ekonomije zemalja kandidatkinja, odnosno udvostručiti rast u idućih deset godina, a osnova svega je novi plan rasta za zapadni Balkan temeljen na četirima stupovima – približiti zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU-a, produbiti regionalnu ekonomsku integraciju, ubrzati temeljne reforme te povećati pretpristupna sredstva.

Iz Delegacije Europske unije u BiH već su ranije za Večernji list naveli kako Bosna i Hercegovina ima koristi od ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan kojim je dodijeljeno 9 milijardi eura bespovratnih sredstava za regiju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen također je najavila novi plan rasta za zapadni Balkan u svibnju ove godine kako bi se regija približila Europskoj uniji u smislu ekonomskog razvoja, piše Večernji list.

Značaj plana

Upravo je o ovoj temi bilo riječi i u Tirani, a tom prilikom predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je kako Bosna i Hercegovina posebno pozdravlja donošenje novog plana rasta Europske komisije za regiju zapadnog Balkana. U praksi, ovaj plan donijet će niz novih prilika za osnaživanje bosanskohercegovačke ekonomije.

Prvi stup, koji se odnosi na jedinstveno tržište Europske unije, otvara perspektive u područjima kao što su e-trgovina ili kibernetička sigurnost, a pritom postoji i mogućnost olakšavanja trgovine robom i plaćanja. Kako je u maju naglasila Von der Leyen, želja je da jedinstveno tržište bude pokretač promjena, ne samo za zemlje koje su se već pridružile obitelji nego i za one koje su tek na tom putu.

Drugi stup odnosi se na zajedničko regionalno tržište koje bi moglo u dodatnoj mjeri osnažiti i unaprijediti ekonomske potencijale jugoistoka Evrope. Naravno, i od zemalja okružja traže se jasne i odlučne promjene, a one su sadržane kroz treći stup, odnosno potrebu ubrzanja temeljnih reformi. One bi u konačnici otvorile vrata za snažnije investiranje kompanija iz Europske unije, koje bi onda na raspolaganju imale pogodnije poslovno okružje za realizaciju svojih poslovnih ideja.

U konačnici, četvrti stup je povećanje iznosa pretpristupnih sredstava, a tu se ponovno vraćamo na ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan, odnosno IPA III pretpristupni mehanizam, od kojega BiH već ima stanovite koristi.

Važan segment privlačenja investicija, ali i ojačavanja konkurentnosti domaćih kompanija u europskim okvirima je energetska tranzicija, odnosno ulaganje u obnovljive izvore energije, ali i nužna digitalizacija javne uprave.

Energetska tranzicija

Na panelu “Podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji na zapadnom Balkanu: Izazovi i prilike za investiranje” Krišto rekla je da je energetska tranzicija imperativ za BiH jer se samo tako može osigurati stabilnost i sigurnost sustava, uz prelazak na čiste izvore energije.

Kazala je kako smatra da je dobro što je borba protiv klimatskih promjena, i uz sve poteškoće, ostala jedan od glavnih prioriteta Europske unije. Istaknula je da mi u Bosni i Hercegovini dajemo maksimum da BiH drži korak s globalnim trendovima i promjenama te da tranzicija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini predstavlja kompleksno pitanje i veliki izazov.

Krišto rekla je da će energetska tranzicija u BiH zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika, za što je potrebno privući strane investitore. Dodala je da BiH u ovom segmentu treba potporu, prije svega financijsku, jer je energetsku tranziciju nemoguće provesti bez značajnih financijskih resursa, koje BiH ne može sama osigurati.

Premostiti jaz

U pogledu perspektiva za ekonomski razvoj BiH valja ukazati na zaključke iz Tirane, a koji se, među ostalima, odnose na jačanje trgovinskih, energetskih i prometnih veza između šest država zapadnog Balkana, kao i između regije i EU-a, uz naglasak kako je nužno premošćivanje socijalnog i ekonomskog jaza između zapadnog Balkana i EU-a.

Ispunjenje toga cilja svakako pretpostavlja olakšavanja trgovine i prometa, ali i užu suradnju s EU-om u različitim područjima politika, poput jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA).