MUP odbio zaposliti kandidata zbog tetovaže: “Svi su mi čestitali, a onda hladan tuš”

“Pola godine, osam mjeseci traju sve moguće provjere, sve ih položiš sa sjajnim rezultatima, fizičke pripreme odradiš među boljima, prođeš pismeni test znanja, intervju, ljudi ti već čestitaju na novom poslu jer znaju koliko si želio postati policajac. I onda hladan tuš, nakon ljekarskog pregleda odbiju te zbog tetovaže”, govori razočarano mladić iz Mostara (podaci poznati redakciji) za Hercegovina.info.

Tetovaže uz bok s ovisnostima i teškim bolestima

U januaru ove godine, MUP HNK raspisao je konkurs za prijem 130 novih službenika u činu policajac.

Konkurs se provodio prema pravilniku iz 2015. godine prema kojem je zaista, među svim ostalim eliminatornim stanjima, koja uključuju različite vrste bolesti, psihičkih stanja, ovisnosti i poremećaja navedeno i kako su veće i/ili neprimjerene tetovaže na vidljivim dijelovima tijela (glava, vrat, podlaktice i šake) smještene među kožne bolesti zbog čega ljekarska komisija ima pravo odbiti kandidata.

Gotovo identičan propis imala je i susjedna Hrvatska, međutim isti je nakon žalbe Andrije Krivaka iz Zagreba 2010. godine poništen nakon procesa koji je trajao sve do 2018. godine.

Hrvatska ukinula diskriminirajuće pravilo 2018. godine

Prema tadašnjem pravilniku, tetovaže su bile tretirane kao medicinski uvjetovana kontraindikacija ispunjavanju uvjeta posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti osobe koja se prima u policiju i policijskog službenika za obavljanje policijske službe.

Prema tome, osobe koje imaju tetovažu na vidljivom mjestu, koje ne prekriva ljetna policijska odora kao i tetovažu neprimjerenog sadržaja, ne ispunjavaju potrebna mjerila zdravstvene sposobnosti za primanje u državnu službu ili na školovanje za policijskog službenika.

Krivak je u svojem obrazloženju istaknuo kako se tim pravilnikom tetovirani kandidati na zdravstvenom pregledu ocjenjuju zdravstveno nesposobnim te kako ih se ne prima u službu odnosno na školovanje.

Istaknuo je i kako se time krši Ustavom zaganatnovano pravo na jednakost odnosno na zabranu diskriminacije kako i pravo svih državljana RH da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe RH.

“Sadržaj tetovaže svakako nam može reći nešto o osobnosti (ličnosti) tetovirane osobe, posebno o crtama ličnosti, tačnije motivacijskim osobinama kao što su stavovi. Ipak, zbog trajnosti tetovaže ne možemo znati jesu li ti stavovi još uvijek onakvi kakvi su bili u trenutku tetoviranja. (…) Budući da se čovjekovi stavovi mijenjaju kroz život, nedopustivo je da neko zbog stavova koje je imao u mladosti ili naprosto zbog trenutka nepromišljenosti ispašta čitav život, pogotovo ako uzmemo u obzir da i počinitelji krivičnih djela imaju pravo na rehabilitaciju. Navedenom treba dodati i činjenicu da niti tetoviranje nije što je nekad bilo i da je ono danas najobičniji ‘globalni pomodarski trend”, poručio je, između ostalog, Krivak u svojem prijedlogu Ustavnom sudu.

Sud je presudio kako Ministarstvo u svom očitovanju nije iznijelo ili obrazložilo razloge koji bi tretiranje tetovaža kao medicinski uvjetovane kontraindikacije za prijem ili obavljanje policijske službe utemeljilo na stajalištu medicine ili struke. Sud je ocijenio da je spomenuti Pravilnik po svom sadržaju prekoračio granice te je isti prestao važiti 31. decembra 2018.

Na temelju te odluke tetovaža više nije diskvalifikacijski kriterij za prijem u policiju, barem ne sa zdravstvenog aspekta jer nije medicinski uvjetovana kontraindikacija. Takva odluka sprječava diskriminaciju kandidata za prijam u službu ili na školovanje u policiji Republike Hrvatske, ali i otvara pitanje ocjene primjerenosti određenih tetovaža za obavljanje policijskog posla. Komisija koja obavlja ljekarski pregled, kandidata s tetovažama upućuje na komisiju od 12 članova, koje odlučuje o primjerenosti sadržaja prikazanog tetovažom te o prijamu takvog kandidata.

Boji li se MUP HNK tužbe?

Ministar unutarnjih poslova u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Slađan Bevanda kaže da se ne boji tužbi jer je komisija radila po zakonu. Dodaje, ipak, da je svjestan činjenice da je to pravilo ukinuto u većini evropskih zemalja.

“Znam i ja da je to pravilo ukinuto u nekim zemljama ali kod nas je neka druga stvar. Pravilnik će se sigurno mijenjati, ali to će vjerovatno biti zadaća neke nove vlasti, nekog novog ministra. Policajac mora biti primjeren u svakom smislu, neko novo vrijeme donosi neka nova pravila, vjerovatno će se i pravilnik prilagoditi, ali ne treba previše robovati trendovima. Policajac mora biti stup sigurnosti svih nas”, kazao je Bevanda za Hercegovina.info.

Predsjednik sindikata MUP-a HNK Nail Balić kaže kako se mladići koji su odbijeni zbog tetovaža njima nisu mogli ni obratiti, budući da nikad nisu postali policajci, te ne mogu biti članovi Sindikata. Što se tetovaža na postojećim policajcima tiče, Balić kaže kako Sindikat nikada nije zaprimio nikakvu prijavu niti je svjestan da takvih policajaca trenutno ima u sindikalnom članstvu.

Svijet pun tetoviranih policajaca

Što se ostatka svijeta i tetoviranih policajaca tiče, vrijedi istaknuti kako Ustavni sud Srbije trenutno odlučuje po sličnoj inicijativi.

Udruga građana koja je podnijela inicijativu tvrdi da su tetovirani policajci diskriminirani na osnovu osobnog svojstva – odnosno crteža na tijelu. Argument MUP-a Srbije je da se restrikcijama po pitanju tetovaža štiti ugled te institucije.

Promjenom internih pravila, policajcima u Sloveniji dopušteno je od proljeća 2019. imati tetovaže na vidljivom mjestu “u skladu s društveno prihvatljivim normama”. Tetovaže na glavi i vratu su im zabranjene.

Uvjet da slovenski pripadnici redarstvenih snaga imaju tetovaže jest da one ne potiču mržnju ili netrpeljivost. Nisu prihvatljive ni seksističke ili nasilne slike.

Policajci u Sloveniji imaju i privilegiju nošenja sunčanih naočala. Pod uvjetom da su im stakla crna, plava, zelena, siva ili smeđa, dok okvir naočala može biti crn, plavi ili metalik.

Autori Radek, Žabek i Budimir 2021. godine objavili su naučni članak koji istražuje i analizira percepciju vidljivih tetovaža kod policijskih službenika. Istraživanje je obuhvatilo pravilnike u nekoliko zemalja poput Njemačke, SAD-a i Velike Britanije.

Na web stranicama Bundespolizei (Savezne policije Njemačke) stoji kako potencijalni kandidati ispunjavaju izjavu u kojoj se naglašava da tetovaže nisu prepreka za prijem u policiju, pod uvjetom da njihov sadržaj ne narušava ugled države i policije (zabranjene su tetovaže povezane s radikalnim grupama, seksističke i nasilne tetovaže, te one koje na bilo koji način vrijeđaju ljudsko dostojanstvo). Osim toga, tetovaža mora biti takva da se može potpuno prekriti kada je službenik u odori s kratkim rukavima, i to na prikladan i dostojanstven način, korištenjem flastera u boji kože ili pudera. Tetovaže na vratu, glavi i rukama nisu dozvoljene.

Policijske uprave širom SAD-a suočavaju se s izazovima u regrutaciji kvalificiranih kandidata, pri čemu tetovaže predstavljaju jednu od prepreka. Tetovaže su postale izrazito popularne među mladima i vojnim veteranima, koji su primarni kandidati za poslove u policiji. Iako apsolutna zabrana tetovaža na vidljivim mjestima može biti ekonomičnija jer eliminira potrebu za analizom svakog slučaja, sve veći broj mladih, potencijalnih kandidata, ima tetovaže, što komplicira zapošljavanje.

Autori zaključuju da policija u državama s manjkom kandidata ima fleksibilnije uvjete prijama, uključujući i tolerantniju politiku prema tetovažama. Rezultati pokazuju različite pristupe politikama tetovaža među policijskim upravama u različitim saveznim državama. Policijske uprave iz 21 savezne države u svojim pravilnicima dopuštaju tetovažu, ali ona ne smije biti na vidljivom mjestu kada je službenik u odori (uključujući kratke rukave); 23 policijske uprave ne dopuštaju tetovaže na vratu, licu i donjem dijelu ruke (šaka); 19 uprava dopušta tetovaže ukoliko se mogu prekriti odorom ili šminkom; 4 uprave nemaju nikakvu restriktivnu politiku vezanu za tetovaže, a samo ih jedna država u potpunosti zabranjuje.

Istraživanje provedeno u Engleskoj i Walesu o tetovažama među policijskim službenicima iz 2016. otkrilo je da skoro polovina učesnika ima tetovažu, pri čemu 17 posto njih ima tetovaže na vidljivim mjestima (ukupno je ispitano 4456 policijskih službenika svih rangova). Većinom su tetovirani mlađi službenici nižih zvanja. Dodatno, 93 posto ispitanika s vidljivim tetovažama navelo je da zbog toga nisu doživjeli nikakve probleme u radnom okruženju, bilo s nadređenima ili kolegama.

U provedenom istraživanju u Hrvatskoj na uzorku od 217 ispitanika, utvrđeno je da tetovaže za značajan broj učesnika predstavljaju prihvatljiv oblik ukrašavanja tijela, nezavisno o njihovoj veličini i broju. Više od polovine ispitanika u potpunosti ili djelimično podržava stav da je prihvatljivo da policijski službenici imaju diskretne tetovaže neutralnog sadržaja na vidljivim mjestima, iako većina smatra da velike i brojne tetovaže nisu primjerene za policijske službenike.

Kada je riječ o sadržaju, očekivano, najmanje su prihvatljive upadljive tetovaže s motivima poput mrtvačkih glava, erotskih slika ili životinja koje simboliziraju agresivnost ili snagu.

Većina ispitanika smatra da vidljiva tetovaža ne utječe značajno na percepciju ljubaznosti, profesionalnosti, kompetentnosti i pouzdanosti policijskog službenika. Samo trećina ispitanika slaže se s tvrdnjom da vidljiva tetovaža kod policijskog službenika negativno utječe na povjerenje građana.