BiH još nije u NATO-u, ali je NATO u BiH

Na najavu dolaska čelnika NATO-a Jensa Stoltenberga u Sarajevo, u BiH se gleda s dozom optimizma. To bi, smatraju analitičari, moglo smiriti strasti i ubrzati atlantske procese.

U ekspanziji ka Istoku NATO (North Atlantic Treaty Organization – Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora) je u svojoj pozadini  ostavio „praznine” koje mogu biti problematične u kontekstu geopolitičkih previranja, odnosno „ruskog uticaja“.

Vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović tada je pojasnio da bi svaka „neuralgična tačka” na Balkanu koju je NATO zaobišao – od BiH do Srbije – vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište.

„To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih efektiva Saveza, u perspektivi moglo biti vrlo opasno, a praznine koje je Savez ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija“, upozorio je Ahatović.

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu pokazuje da ratna opcija u Evropi nije nestala i da „nijedna država nije sigurna, ako nema pouzdane saveznike”. To u komentaru za DW ističe vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.

„Zbog toga Sjevernoatlanski savez naglašava značaj partnerstva sa BiH uz narativ da su njegova vrata za BiH već godinama otvorena, a da konačni prijem zavisi samo od kandidata, a BiH to, unatoč zastojima, definitvno jeste”, kaže Kozar. On ističe da bi i predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Sarajevu mogla osnažiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

„To je i dokaz da je NATO najveći saveznik BiH“, ističe sagovornik DW-a.

Za i protiv NATO-a – nepoštivanje ranijih odluka

Ali tako ne misle u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) čiji predsjednik Milorad Dodik i dalje njeguje dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Profesor banjalučkog Fakulteta bezbjednosnih nauka Duško Vejnović kaže  da je BiH, uprkos brojnim političkim razlikama, bila jedinstvena u opredjeljenju da pristupi NATO-u kao punopravna članica.

Predsjedništvo BiH, koje ima civilnu komandu nad  Oružanim snagama, nadležno je i za vođenje vanjske politike. Predsjedništvo je 2009. godine odlučilo da i formalno aplicira za punopravno članstvo u NATO-u, što je potvrđeno i u Parlamentu BiH usvajanjem Zakona o odbrani.

Vejnović podsjeća da je za pristupanje BiH NATO-u tada bio i član Predsjedništva BiH iz entiteta RS-a Nebojša Radmanović, inače član Dodikovog (Milorad) SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

On za DW kaže da je posljednjih godina taj stav promijenjen te napominje da su se nadležni u RS-u i skupštinskim rezolucijama opredijelili za neutralnost „prateći u tom pogledu Srbiju”.

„Naravno, svima je jasno da je Srbija druga država i da za tako nešto, osim političkog stava, nema nikakvog pravnog osnova“, kaže Vejnović.

NATO umjesto EUFOR-a?

Ono što je za Vejnovića „promjena stava RS-a“, za Đuru Kozara je „opstrukcija“.

„Dolazak Stoltenberga u Sarajevo potvrđuje da je NATO-u stalo do BiH kao članice Partnerstva za mir iako je njeno približavnje Savezu zbog opstrukcija iz RS-a u izvjesnom zastoju”, kaže Kozar.

On upozorava da Komisija za saradnju sa NATO-om ne radi, i da zbog nedostatka konsenzusa u Vijeću ministara još nema ovogodišnjeg Programa reformi. 

„Ako u našem atlantskom putu ima nedosljednosti – NATO je dosljedan i ne odustaje, jer mu je bitno da BiH bude pod njegovim ‘kišobranom’, a ne pod uticajem ruske politike”, kaže Kozar.

„BiH još nije u NATO-u, ali je NATO u BiH“, kaže sagovornik DW-a objašnjavajući to prisustvom EUFOR-a u čijem su sastavu pretežno vojnici iz država članica NATO-a. Kako Rusija može osporiti mandat EUFOR-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, razmišlja se o alternativama, a najizglednija je – upravo Sjevernoatlanski savez.

„Ako eventualno Vijeće sigurnosti UN-a ne bi dalo saglasnost za produženje misije EUFOR-a u 2024. godini, misiju čuvanja mira u BiH, na temelju Dejtonskog sporazuma, nastavio bi NATO koji je i predao mandat EUFOR-u i koji je još početkom ove godine izrazio zabrinutost zbog separatističkih postupaka i retorike podjela u BiH”, pojašnjava Đuro Kozar.

Popuštanje tenzija

Banjalučki profesor Duško Vejnović vjeruje da bi predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH ipak mogla doprinijeti smirivanju nacionalističkih strasti.

„Posjeta Stoltenberga je i te kako važna jer se pitanja stabilizacije i mira u BiH podižu na viši nivo. To bi sigurno doprinijelo suzbijanju nacionalizama i ekstremizama što bi na kraju moglo rezultirati funkcioniranjem institucija, odnosno pravne države”, smatra sagovornik DW-a.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg bi u BiH trebalo da doputuje sredinom novembra 2023. godine.

Riječ je o sastanku Sjevernoatlantskog Vijeća (North Atlantic Council – NAC). NAC je tijelo za donošenje političkih odluka unutar NATO-a i nadzire vojnopolitičke procese koji se odnose na sigurnosna, odnosno operativna pitanja koja utiču na cijeli Savez i zahtijevaju donošenje kolektivne odluke.